Hrvatskoj i dalje nedostaje radne snage, a strani radnici postali su dio svakodnevice u brojnim sektorima — od građevine, trgovine i proizvodnje, do turizma, dostave i platformskog rada. No iza radnih dozvola, kvota i administracije stoje ljudi koji u Hrvatsku dolaze živjeti, raditi i pokušati izgraditi budućnost.
U novoj epizodi podcasta Ambition Backstage razgovarali smo o temi koja je posljednjih godina potpuno promijenila hrvatsko tržište rada — stranim radnicima. Gošće podcasta bile su Ivona Koprčina, magistra prava i suvlasnica agencije za zapošljavanje Cooperante d.o.o., te Gordana Frgačić, regionalna People Partnerica za Wolt u 11 europskih zemalja.
Ivona Koprčina svakodnevno radi sa stranim radnicima i poslodavcima, prati zakonske promjene i iz prve ruke poznaje administrativne, pravne i praktične izazove zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj. Gordana Frgačić, s više od 25 godina iskustva u HR-u, u Woltu se bavi radnim modelima, integracijom, complianceom i razvojem organizacijske kulture u platformskom okruženju.
Bez stranih radnika brojni sektori više ne mogu funkcionirati
Koprčina smatra da Hrvatska danas nema dovoljno domaće radne snage za potrebe tržišta.
“Najviše potrebe trenutno imamo u trgovini, ugostiteljstvu, građevini, hotelijerstvu i pekarskoj proizvodnji”, rekla je Koprčina, dodajući da je samo u 2025. godini izdano oko 170.000 radnih dozvola. Prema njezinoj procjeni, taj će broj u idućim godinama nastaviti rasti.
Iako se često govori o povratku domaćih radnika iz inozemstva, Koprčina ističe da se taj trend u praksi još uvijek ne vidi u dovoljnoj mjeri. Posebno u sezoni, kaže, i dalje nedostaje radnika, a slična se situacija očekuje i idućih godina.
“Smatram da će nam i u idućih pet godina trebati barem ovoliko radnika koliko smo dovodili u prosjeku godišnje, ako ne i više”, rekla je.
Najveći pritisak i dalje se vidi u građevini, proizvodnim firmama i turizmu, osobito tijekom ljetnih mjeseci. No mijenja se i struktura zemalja iz kojih radnici dolaze. Dok su ranije najčešće dolazili radnici iz Indije, Nepala, Bangladeša i sličnih tržišta, danas se sve više zapošljavaju radnici s Filipina, a raste i interes za radnike iz Južne Amerike.
Platformski rad nije jedan model rada
Kada se govori o dostavljačima, javnost često pretpostavlja da svi rade na isti način. Frgačić objašnjava da je stvarnost mnogo složenija.
“Mi smo platforma s više modela rada i to je možda najvažnija stvar za razumjeti”, rekla je.
Dostavljači s Woltom mogu surađivati kroz četiri modela: preko agregatora, kroz direktan radni odnos s Woltom, kao obrtnici ili, odnedavno, kao studenti preko studentskog servisa.
Kod agregatora, objašnjava Frgačić, primarni poslodavac je tvrtka agregator. Ona sklapa ugovor o radu s dostavljačem, isplaćuje plaću i snosi radnopravne obveze. Wolt u tom slučaju ne preuzima formalnu odgovornost poslodavca, ali postavlja standarde rada na platformi.
“Svaki dostavljač, bez obzira radi li preko agregatora, obrta, direktnog ugovora ili student servisa, prolazi onboarding koji uključuje upoznavanje s aplikacijom, pravilima rada, sigurnosnim uputama i kanalima podrške”, objasnila je Frgačić.
Dodala je da su materijali dostupni na više jezika kako jezična barijera ne bi bila razlog nerazumijevanja pravila, posebno kada se radi o sigurnosti.
Dobra selekcija ključna je prije dolaska radnika
Jedan od najvećih izazova kod zapošljavanja stranih radnika događa se prije nego što osoba uopće dođe u Hrvatsku. Koprčina ističe da je kvalitetna selekcija presudna.
“Kada nas kontaktira poslodavac, prvo utvrdimo ima li već u svom timu strane radnike, kako bismo vidjeli koji bi mu profil možda najviše odgovarao”, rekla je.
U procesu selekcije posebno im je važno utvrditi želi li radnik zaista dugoročno ostati u Hrvatskoj te koliko dobro govori engleski jezik. Koprčina upozorava da su u praksi nastajali problemi kada su radnici dolazili u Hrvatsku, primjerice u turizam, a nisu se mogli sporazumijevati ni na osnovnoj razini engleskog jezika.
Agencija Cooperante surađuje s partnerima u zemljama iz kojih zapošljava radnike. Kod većih narudžbi za poslodavce, razgovori s kandidatima mogu se provoditi i u zemlji iz koje dolaze, zajedno s klijentom.
“Često radnik prolazi i dva intervjua, upravo kako bismo eliminirali poteškoće kasnije u procesu”, rekla je Koprčina.
Važna je i procjena spremnosti radnika na integraciju. Koprčina ne želi generalizirati prema državljanstvu jer, kako kaže, uspješna prilagodba više ovisi o motivaciji osobe, kvaliteti pripreme i podršci poslodavca nego o zemlji iz koje dolazi.
“Svaki radnik koji želi raditi u Hrvatskoj može se prilagoditi načinu života i rada u Hrvatskoj”, naglasila je.
Integracija ne počinje tečajem jezika, nego prvim danom rada
Frgačić ističe da integracija stranog radnika ne može završiti jednim papirnatim uputama ili linkom na aplikaciju. Prvi dani presudni su za to hoće li se osoba osjećati sigurno i hoće li razumjeti što se od nje očekuje.
“Dobar onboarding je ključan. Radnik se neće integrirati u roku jednog dana, ali u tom kratkom početnom periodu mora naučiti kako raditi svoj posao na dobar način”, rekla je.
U Woltu dostavljači prilikom početka rada preuzimaju opremu, prolaze edukaciju o osnovnim pravilima rada, higijenskim standardima, održavanju torbe, aplikaciji i situacijama koje ih mogu dočekati na terenu. Ako netko nikada prije nije radio kao dostavljač, prvog dana ga ne ostavljaju samog.
“S njim ide iskusan dostavljač i pokazuje mu kako to izgleda u stvarnom radu. Takvu vrstu pripreme teško je zamijeniti pisanim uputama”, rekla je Frgačić.
Poseban naglasak stavljaju na prometnu i osobnu sigurnost. Edukacije se provode u suradnji s MUP-om, lokalnim vlastima i autoklubovima, a priprema se i online edukacija koja će biti dostupna svima.
Smještaj je jedno od najosjetljivijih pitanja
Osim posla, jedan od ključnih uvjeta uspješne integracije je smještaj. Koprčina objašnjava da odgovornost ovisi o modelu rada. Ako agencija radnika zapošljava i ustupa poslodavcu, smještaj je odgovornost agencije. Ako agencija samo posreduje u zapošljavanju, smještaj najčešće osigurava i plaća poslodavac.
“Smještaj je vrlo bitan faktor. Ako radnik već tijekom selekcije čuje da će sam morati pronaći smještaj prije dolaska u Hrvatsku, to mu otežava odluku pri izboru poslodavca”, objasnila je.
Kod Wolta je model drugačiji za direktno zaposlene dostavljače. Frgačić kaže da im pružaju financijsku podršku kroz dodatak za smještaj i pomoć pri traženju smještaja, kako bi imali veću fleksibilnost.
“To ne znači da je to jedini dobar model. Za ruralne sredine i manje proizvodne kompanije možda je bolja opcija organizirati vlastiti smještaj”, rekla je Frgačić.
Obje sugovornice slažu se da je smještaj često jedan od razloga zbog kojih radnici ostaju ili odlaze.
Ostaju li strani radnici u Hrvatskoj?
Iako se u javnosti često stvara dojam da strani radnici Hrvatsku vide samo kao prolaznu stanicu prema zapadnim zemljama, Koprčina kaže da iskustvo njezine agencije pokazuje drukčiju sliku.
“Smatram da većina stranih radnika koji dođu u Hrvatsku tu i ostaju”, rekla je.
Dodala je da su imali radnike koji od 2017. godine rade u istim proizvodnim firmama. Posebno je naglasila iskustvo s radnicima iz Nepala, o kojima se u medijima često govorilo kao o skupini koja brzo napušta Hrvatsku.
“Naša iskustva su zaista dobra i s Nepalcima, i s Filipincima, i s radnicima iz Južne Amerike”, rekla je.
Ključ je, smatra, u dobroj selekciji i procjeni želi li osoba zaista ostati u Hrvatskoj. Tijekom intervjua pitaju radnike imaju li članove obitelji u Hrvatskoj ili drugim europskim zemljama jer i to može pokazati njihove dugoročne planove.
“U zadnjih godinu dana 99 posto radnika koje smo doveli u Hrvatsku još uvijek je ovdje”, istaknula je Koprčina.
Novi zakon: rokovi, dozvole i hrvatski jezik
Novi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima donosi važne promjene za poslodavce i strane radnike. Jedna od njih je produljenje roka za izdavanje radnih dozvola s 15 na 90 dana, uz mogućnost dodatnog produljenja od 30 dana ako postoje opravdani razlozi.
Koprčina smatra da rok od 90 dana može biti dobar ako ga institucije budu poštivale.
“Dok je rok bio 15 dana, u praksi smo radne dozvole znali čekati šest mjeseci. Ako se novi rok bude poštivao, lakše ćemo planirati zapošljavanje radnika”, rekla je.
Posebno se raspravlja i o obvezi učenja hrvatskog jezika. Koprčina objašnjava da je riječ o osnovnoj A1 razini, koja podrazumijeva jednostavne izraze i osnovnu komunikaciju.
“To je nešto što smo realno mogli očekivati”, rekla je.
Prema njezinim riječima, obveza polaganja osnovne razine hrvatskog jezika stupa na snagu 4. lipnja 2027. godine, što poslodavcima i radnicima daje vrijeme za pripremu. Trošak učenja i dokaz o položenoj razini bit će obveza poslodavca.
Frgačić dodaje da je kod jezika važno biti realan.
“Dugoročno, jezik je jedan od ključnih elemenata integracije. Ali treba razlikovati siguran početak rada od dugoročnog života u Hrvatskoj”, rekla je.
Za početak rada radnik mora razumjeti ključne sigurnosne upute, pravila rada i situacije u prometu. Za dugoročnu integraciju potrebno je sustavno učiti jezik, ali uz dostupne tečajeve, fleksibilne termine i materijale koje radnici mogu koristiti uz posao.
Mogu li studenti ponovno raditi u dostavi?
Jedna od novosti u Woltu je mogućnost rada studenata preko studentskog servisa. Frgačić objašnjava da je cilj bio stvoriti model koji studentima zaista odgovara.
“Studenti danas imaju puno prilika za rad, ali kod većine klasičnih studentskih poslova i dalje postoje fiksne smjene koje se teško kombiniraju s predavanjima”, rekla je.
Woltov model studentima omogućuje da rade onda kada njima odgovara: prije predavanja, nakon predavanja, navečer ili vikendom. Nema unaprijed definiranih smjena, a studenti u aplikaciji mogu pratiti koliko su odradili i koliko su zaradili.
“To je, mislim, najfleksibilniji model rada koji postoji na tržištu”, rekla je Frgačić.
AI neće zamijeniti fizičke radnike, ali mijenja procese
U raspravi o budućnosti rada otvorila se i tema umjetne inteligencije i automatizacije. Frgačić kaže da tehnologija već pomaže platformskom radu, ali ne očekuje da će u potpunosti zamijeniti ljude.
“Mislim da će to biti suživot tehnike i ljudi”, rekla je.
Wolt već koristi autonomnu dostavu na nekim tržištima, a novi robot za dostavu trenutačno je u fazi testiranja. U Hrvatskoj takva rješenja još nisu blizu svakodnevne primjene, ali razvoj je, kaže, vrlo intenzivan.
Koprčina dodaje da AI može pomoći agencijama u administrativnim procesima, primjerice u pripremi i ažuriranju životopisa kandidata. No sektori u kojima najviše zapošljavaju i dalje ovise o fizičkom radu.
“U sektorima u kojima mi zapošljavamo ne očekujem velike promjene u idućih deset godina zbog korištenja AI-a. Zaista su nam potrebni fizički radnici”, rekla je.
Strani radnici nisu samo radna snaga
Za kraj, obje sugovornice istaknule su da Hrvatska mora promijeniti način na koji govori o stranim radnicima.
Koprčina smatra da kao društvo moramo biti svjesni da nam radne snage nedostaje već godinama i da će nam nedostajati i dalje. Zato strane radnike treba prihvatiti i pomoći im da postanu naši kolege, susjedi i sugrađani.
“Imamo dosta dobra iskustva, posebno u ruralnim sredinama, recimo u Slavoniji. Strani radnici su dosta dobro prihvaćeni i u radnom okruženju i od strane susjeda i sugrađana”, rekla je.
Dodala je da sve veći broj stranih radnika, posebno s Filipina, samostalno unajmljuje stanove, dovodi obitelj i gradi obiteljski život u Hrvatskoj.
Frgačić je zaključila da Hrvatska jest napravila velik iskorak, ali da još ima prostora za napredak. Važni su brža i predvidljivija administracija, dostupni tečajevi jezika, bolja koordinacija institucija i promjena javnog narativa.
“Dok god razgovaramo o stranim radnicima kao o uvoznoj radnoj snazi ili hitnom rješenju, nećemo napraviti pravi iskorak”, rekla je.
Kako je naglasila, strani radnici ovdje žive, plaćaju poreze, kreću se našim gradovima i sudjeluju u svakodnevnom životu.
“Sustav koji ih tretira samo kao privremene goste dobiva privremene radnike. Sustav koji ih tretira kao buduće stanovnike dobiva ljude koji ostaju i koji će se bolje integrirati”, zaključila je Frgačić.
Pripremljeno u suradnji sa Wolt i Cooperante.
Foto: Magnific, privatna arhiva, Canva
