„Rovinj-Rovigno je destinacija koja svoj daljnji razvoj ne može prepustiti tržištu te je potrebna veća razina proaktivnosti u donošenju izazovnih odluka čiji je dugoročni utjecaj pozitivan, iako u kratkom roku može dovesti do negativne reakcije lokalnog stanovništva i gostiju destinacije.“
Stoji to u prijedlogu Plana upravljanja destinacijom Rovinj-Rovigno od 2028. godine koji ima više od 300 stranica, a nedavno je završeno i javno savjetovanje.
Moratorij za nove apartmane na dvije godine
Opisuje se kao jedan od šampiona hrvatskog turizma, destinacija koja se po mnogočemu nalazi iznad prosjeka kvalitete hrvatske turističke ponude, a među smjernicama za razvoj je ona koja izaziva najviše (medijske) pažnje dok je neke iznajmljivače prilično naživcirala: uspostava privremenog moratorija na izdavanje novih dozvola za privatni smještaj u centru grada. Za druge dvije atraktivne zone (Valbruna i Centener) ograničio bi se rast privatnog smještaja kroz urbanističke i fiskalne instrumente, primjerice povećanje komunalne naknade i poreza na turističke kapacitete. Inače, statistike svrstavaju taj šarmantni istarski gradić među najposjećenije u zemlji s lanjskih 4,4 milijuna noćenja.
No, je li predloženo rješenje o moratoriju i ograničenjima apartmanizacije radikalno, kako su ga neki nazvali? Rekli bismo da je pametno.
Plan bi trebao voditi održivijem turizmu, pa po toj logici ne bi na njega trebalo gledati kao neobičan ili radikalan. S druge strane, prekomjerna apartmanizacija – zaključak izveden iz intervjua koji su provedeni s lokalcima iz javnog i privatnog sektora – smanjuje dostupnost stanovanja, mijenja karakter pojedinih kvartova te povećava opterećenje na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Potiče i iseljavanje lokalnog stanovništva (u planu se navodi da je sada gotovo petina stambenih kapaciteta u tom istarskom gradu prenamijenjena za turističke svrhe), a nastaje i rizik gubitka autentičnosti. Napominje se da broj kreveta u privatnom smještaju i dalje bilježi rast, za razliku od hotela i kampova.
Pročitajte više: Ljetna škola “Domovina”: Pozvali ih da nas demografski obnove, a što su im sve prešutjeli
Nimčević: Ne želimo biti grad duhova
Motivacija za promjene je stoga jasna. Zgodno je turistički obilaziti kulise sa snimanja nekog filma koji smo voljeli, posjetiti filmski studio i mjesta gdje su snimane kultne scene odavno je hit. Evo, i Dubrovnik je to iskusio zbog Igre prijestolja. No, kad idete na odmor u neki grad, želite li samo mediteransku kulisu ili pak pravi grad? Mjesto gdje doista žive ljudi, domaćini, ili samo vješto zamaskirano turističko naselje?
Rovinjski gradonačelnik Emil Nimčević već je u medijskim istupima najavljivao da je uvođenje moratorija namjera samo za staru jezgru, a nama u telefonskom razgovoru kaže kako žele izbjeći da ona postane „grad duhova“. To su prije izrade plana vidjeli na primjeru stare jezgre u Salzburgu, gdje više ne živi nitko. Naglašava, međutim, da se neće ukidati postojeće dozvole, samo neće biti izdavane nove jer žele zaustaviti rast privatnog smještaja (što je često posao koji preuzimaju stranci, kupujući i preuređujući kuće od straosjedilaca). „Ne želimo nikoga oštetiti. No, želimo zaustaviti to da Rovinj postane grad-apartman“, tumači. Naravno, prijedlog plana tek mora dobiti zeleno svjetlo Gradskog vijeća, što će biti na dnevnom redu vjerojatno ujesen, a rezultat glasanja je neizvjestan. Moratorij bi pak, prema Planu, stupio na snagu tek 2028. godine i trajao dvije godine, a evaluacija na terenu će pokazati što dalje.
Primjeri iz Europe, telefonski pozivi iz Hrvatske
Možda teza da se daljnji razvoj destinacije ne može prepustiti tržištu nekima zvuči neprihvatljivo, ali nije to domaća izmišljotina. Čitali ste vjerojatno o Barceloni i kako se taj španjolski grad opsjednut turistima već 10-ak godina raznim mjerama pokušava vratiti u ravnotežu jer su zbog rasta broja turističkih apartmana bilježili gubitak stanova za svoje stanovnike, rasle su cijene najma i narušen je život u kvartovima. U Španjolskoj je više gradova krenulo u različite modele ograničavanja, moratorija, „zamrzavanja“ izdavanja dozvola za kratkoročni najam u najopterećenijim zonama, u Italiji je primjer Firenca, u Nizozemskoj Amsterdam, u Grčkoj Atena, u Portugalu Lisabon i Porto…
Oko pretjerane apartmanizacije na raznim lokacijama u Hrvatskoj rasprave se vode već neko vrijeme, no još nitko nije uveo moratorij (iako je Dubrovnik to prvi najavljivao). Sada brojni gradonačelnici nazivaju Nimčevića, pa i poneki saborski zastupnik, pa se raspituju oko izrade plana destinacije te mogućnosti uvođenja moratorija. Naime, upravo je novi Zakon o turizmu predvidio obvezu izrade plana upravljanja destinacijom za turističke zajednice, a to je i formalni put za mjere i borbu protiv pretjerane gradnje apartmana za kratkoročni najam. Za Rovinj ga je izradila konzultantska kuća Horwath HTL.
Na popisu smjernica je i razvijanje sustava praćenja smještajnih i infrastrukturnih kapaciteta po zonama te lobiranje za povećanje broja turističkih inspektora na razini države. Kako nam kaže Nimčević, primjećuju da raste i crno turističko tržište – onih koji iznajmljuju, a nisu registrirani – pa je nužan pojačan nadzor. Držimo palčeve jer je crno tržište svakako daleko veći problem za postojeće iznajmljivače od plana za održivi turizam.
Foto: Privatna arhiva, Canva
