Jeftina kupnja s kineske internetske platforme uskoro bi mogla postati osjetno manje jeftina. Za paket koji danas platite 10 eura, primjerice, novi europski nameti u određenim bi slučajevima mogli dodati još pet eura – tri eura privremene carine i dva eura nove naknade za rukovanje. Europska unija time pokušava urediti golem priljev malih pošiljaka iz trećih zemalja, ali posljedica za kupca bit će vrlo konkretna: nekoliko eura dodatnog troška na jeftinom proizvodu može značiti i više desetaka posto skuplju konačnu cijenu.
Nova naknada od dva eura još nije konačno pravno stupila na snagu: Europska komisija 21. rujna objavila je nacrt delegiranog akta kojim predlaže upravo taj iznos, a primjena bi trebala početi najkasnije 1. studenoga 2026. No naknada od dva eura samo je jedan dio promjena. Istodobno već vrijedi privremena carina od tri eura, a način na koji će sve to zajedno izgledati za hrvatskog kupca ovisi i o tome odakle roba dolazi, koristi li prodavatelj IOSS te tko obavlja carinsko zastupanje.
Različito od carine
Novu naknadu treba jasno razlikovati od privremene carine koja se na male pošiljke primjenjuje od 1. srpnja 2026. Riječ je o dvije zasebne mjere. Privremena carina uvedena je nakon ukidanja dotadašnjeg oslobođenja od carine za robu vrijednu manje od 150 eura, dok naknada od dva eura služi pokrivanju troškova carinskog rukovanja.
Carina od tri eura ne obračunava se jednostavno jednom po paketu. Primjenjuje se na svaku relevantnu kategoriju robe, odnosno stavku u pošiljci. Prema novom carinskom okviru, „stavka” se određuje prema skupu podataka koji uključuje, među ostalim, tarifnu klasifikaciju i podrijetlo robe. Zato sama činjenica da dva proizvoda imaju istu tarifnu oznaku nije nužno dovoljna za zaključak da će se tretirati kao jedna stavka.
Kako sustav funkcionira
Primjer koji daje Vijeće EU-a pokazuje kako sustav funkcionira: ako se u paketu nalaze svilena i vunena bluza koje pripadaju različitim tarifnim podbrojevima, riječ je o dvjema kategorijama i plaća se šest eura carine. Kod drugog primjera Vijeće navodi paket s dvije igračke, vunenim kaputom i tri boce šampona, za koji se obračunava ukupno devet eura jer sadrži tri kategorije robe.
Privremena carina od tri eura zamišljena je kao prijelazno rješenje dok ne proradi novi EU Carinski podatkovni centar. Prema trenutačnom zakonodavnom okviru, primjenjuje se od 1. srpnja 2026., a trebala bi prestati kada novi sustav postane operativan. Kao cilj se navodi 1. srpnja 2028., ali taj datum treba promatrati u kontekstu uspostave podatkovnog centra, a ne kao potpuno neovisni rok nakon kojega će carina automatski nestati u svakom slučaju.
Što to znači u praksi?
Ako hrvatski kupac izvan EU-a naruči jedan proizvod koji zajedno s dostavom sada plaća 10 eura, najjednostavniji ilustrativni primjer bio bi 10 eura postojeće cijene, tri eura privremene carine i dva eura nove naknade. Ako bi se oba troška u cijelosti prenijela na kupca, ukupno bi to bilo 15 eura, odnosno 50 posto više nego prije.
No to nije nužno iznos koji će kupac stvarno platiti. Na konačnu cijenu utječu način naplate PDV-a, status prodavatelja i platforme, način carinjenja te eventualne naknade poštanskog ili kurirskog operatera. Osim toga, trgovac može dio novih troškova uključiti u vlastitu cijenu ili ga sam preuzeti.
Što i kada plaća kupac?
Za hrvatske kupce posebno je važan IOSS, sustav putem kojega se PDV na određene uvozne internetske kupnje naplaćuje već pri kupnji. Ako je pošiljka do 150 eura poslana putem IOSS-a, carinski postupak nije isti kao kada pošiljka stiže bez IOSS podataka. Hrvatska pošta trenutačno navodi da se za pošiljke do 150 eura bez IOSS-a primatelju pri uručenju mogu naplatiti PDV i trošak zastupanja pri izradi carinske deklaracije od 2,46 eura. Kod IOSS pošiljaka takvog troška zastupanja nema.
To znači da nije dovoljno reći da će „platforma platiti naknadu, a kupac je neće vidjeti”. Novi EU propisi formalno prebacuju odgovornost za carinske obveze na platforme, prodavatelje i druge gospodarske subjekte koji sudjeluju u transakciji, a potrošač nije dužnik same europske naknade za rukovanje. Međutim, trošak se može prenijeti na kupca kroz konačnu cijenu, a kod pošiljki bez IOSS-a kupac u Hrvatskoj već danas može imati dodatne troškove carinskog zastupanja i javnih davanja prilikom uručenja.
Naknada Hrvatske pošte
Dva eura nove europske naknade i 2,46 eura koje Hrvatska pošta naplaćuje za carinsko zastupanje nisu ista stvar. Prva je europska naknada koju će prikupljati carinska tijela za obradu robe iz prodaje na daljinu, dok je druga naknada poštanskog operatora za uslugu carinskog zastupanja. Zato se u pojedinim situacijama ne može jednostavno reći da će kupac platiti „samo dva eura više”. Konačni trošak ovisit će o tome kako je pošiljka poslana i carinjena.
Isto vrijedi i za PDV. Kod IOSS-a PDV se naplaćuje pri kupnji, dok kod drugih postupaka može nastati obveza njegova plaćanja pri uvozu. Privremena carina od tri eura u određenim postupcima može utjecati na osnovicu za uvozni PDV, dok se sama nova naknada za rukovanje ne tretira kao carina. Zato jednostavna računica 10 + 3 + 2 nije konačni obračun za svaku moguću pošiljku, nego ilustracija osnovnog učinka novih davanja.
Ne odnosi se na robu koja je već u EU skladištu
Nova naknada vezana je uz uvoz robe koja se prodaje na daljinu i njezino puštanje u slobodni promet. Ako je proizvod već zakonito uvezen u Europsku uniju i nalazi se u običnom EU skladištu, kasnija prodaja hrvatskom kupcu nije novi uvoz iz treće zemlje pa se ova naknada ne obračunava na isti način.
Novi Carinski zakonik istodobno uvodi i posebnu mogućnost carinskog skladišta za robu namijenjenu prodaji na daljinu. Za takvu robu predviđena je niža naknada za rukovanje jer carinske službe mogu učinkovitije nadzirati velike količine robe u skladištu nego pojedinačne pakete koji izravno putuju prema potrošačima. Iako još nije potvrđen, iznos ove naknade spominjan u svibnju u internim dokumentima bio je 0,5 eura. To je jedan od razloga zbog kojih reforma nastoji potaknuti uvoz robe u većim količinama umjesto slanja pojedinačnih paketa izravno kupcima.
Što se mijenja 2028. godine
Kada novi EU Carinski podatkovni centar postane operativan za e-trgovinu, privremeni sustav od tri eura trebao bi biti zamijenjen redovnim carinskim stopama za pojedine vrste proizvoda. U aktualnom dogovoru kao datum operativnosti za e-trgovinu navodi se 1. srpnja 2028., ali prijelaz treba promatrati zajedno s uvjetima i rokovima za uspostavu novog podatkovnog sustava.
To ipak ne znači da će od 2028. nestati svi dodatni troškovi. Novi Carinski zakonik predviđa i nižu naknadu za rukovanje kada se roba za prodaju na daljinu stavlja u slobodni promet iz posebnog carinskog skladišta. Drugim riječima, sustav nakon 2028. neće biti jednostavno „nema više tri eura, plaća se samo redovna carina”, nego će se način obračuna mijenjati ovisno o tome kako roba ulazi i gdje se prije prodaje nalazi.
Najvažniji je način kupnje
Za potrošača u Hrvatskoj zato nije dovoljno znati samo cijenu proizvoda. Važno je dolazi li roba izravno iz treće zemlje ili je već u EU skladištu, koristi li prodavatelj IOSS i tko obavlja carinsko zastupanje. Kod izravne pošiljke iz treće zemlje nova europska naknada od dva eura može se pridružiti privremenoj carini od tri eura, dok kod IOSS-a kupac nema isti postupak kao kod pošiljke koja stiže bez IOSS podataka.
Najjednostavniji primjer proizvoda koji je dosad s dostavom stajao 10 eura zato treba uzeti samo kao ilustraciju: ako se radi o jednoj stavci, roba dolazi izvan EU-a, primjenjuju se tri eura privremene carine i dva eura naknade, a trgovac cijeli trošak prenese na kupca, cijena bi narasla na 15 eura. U stvarnoj kupnji konačni iznos može biti drukčiji zbog PDV-a, IOSS-a, načina carinjenja, naknada operatora i poslovne politike prodavatelja.
Foto ilustracija: Nano banana 2
