Pokrećući svoju četvrtu kandidaturu za francusku predsjednicu, samo nekoliko sati nakon što su joj suci odobrili kandidaturu, Marine Le Pen predstavila se kao političarka koja je unatoč višemjesečnoj pravnoj borbi uspjela sačuvati svoje političke ambicije.
“Mnogo je Francuza koji prolaze kroz teškoće, a i mi prolazimo kroz teškoće”, rekla je Le Pen u intervjuu u udarnom terminu na TF1. “Vjerujem da su nas ova suđenja ojačala.” Mnogi su vjerovali da su njezine predsjedničke nade mrtve sve dok joj žalbeni sud u Parizu u utorak nije skratio zabranu kandidature zbog pronevjere sredstava Europskog parlamenta korištenih za plaćanje osoblja u njezinoj antiimigrantskoj stranci Nacionalni skup (RN) u Francuskoj. Presuda joj je odobrila kandidaturu na izborima 2027., čak i nakon što je potvrđena njezina osuda. Le Pen je rekla da planira uložiti žalbu na presudu za krivnju, a istodobno se kandidirati za najvišu dužnost.
To je smion politički potez. Ne samo da računa na to da će najviši francuski sud prihvatiti njezinu posljednju žalbu, nego će istodobno provjeriti jesu li francuski birači spremni izabrati predsjednicu koju su dva suda proglasila krivom za pronevjeru.
Le Pen vjeruje da će birači zanemariti njezine pravne probleme i omogućiti joj da postane prva krajnje desna predsjednica Francuske u modernoj povijesti.
Nikad bliže vlasti
Le Penina odluka o kandidaturi dolazi u trenutku kada nacionalistička republikanka nikada nije bila bliže vlasti. Ankete pokazuju da će Le Pen lako ući u drugi krug izbora sljedeće godine, iako je pobjeda manje sigurna. Njezine predsjedničke nade bile su neizvjesne od ožujka 2025., kada je dobila petogodišnju zabranu kandidiranja za dužnost, ali presuda u utorak joj omogućuje da vodi kampanju sve dok nosi elektroničku narukvicu. Le Pen je za TF1 rekla da je uvjerena da se može kandidirati bez elektroničke narukvice koja bi joj nametnula ograničenja kretanja i potvrdila je da će se njezin 30-godišnji štićenik, predsjednik stranke Jordan Bardella, kandidirati uz nju za mjesto premijera ako bude izabrana.
Odbacila je tvrdnje da bi Bardella mogao biti nezadovoljan takvim raspletom, premda je trebao biti predsjednički kandidat ako bi Le Pen ostala pod zabranom kandidiranja te u anketama trenutačno uživa veću potporu od nje.
„Jordan Bardella i ja se borimo za Francusku. Borimo se za francuski narod. Ovo je cilj koji nas očito nadilazi i stoga naše osobne ambicije uopće nisu važne“, rekla je.
Politički izazovi
Le Pen i Bardella su uvelike iskoristili svoje javno iskazivanje jedinstva, a rijetki primjeri suptilnog razilaženja među njima nastali su prvenstveno oko gospodarske politike. Kritičari optužuju RN da nema čvrst gospodarski plan za rješavanje zaduženih francuskih javnih financija i slabog rasta.
Dok se Le Pen bavila sudskim postupcima, Bardella je zauzeo tržišno liberalnija stajališta od svoje mentorice, među ostalim o mirovinskoj reformi. Ostaje otvoreno pitanje može li RN pridobiti birače desnice naklonjene poduzetništvu, a da pritom ne izgubi potporu radničkog biračkog tijela.
Jedno od ključnih pitanja bit će hoće li se držati obećanja o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu natrag na 62 godine ili odustati od plana koji neki stranački insajderi sve više smatraju neostvarivim.
Visoki dužnosnik RN-a rekao je da neka od glavnih političkih pitanja stranke ostaju neriješena, ostavljajući pred sobom teške izbore, uključujući mirovine i oporezivanje.
Izvor: Hina
Foto: Wikipedia CC0, Magnific, Canva
