Iskreno rečeno, jedva čekam da premijer i predsjednik države odu na godišnji odmor, da u Vladi ostane samo jedan dežurni ministar koji neće davati izjave te da svi zajedno uplovimo u ionako kratku nirvanu bujne turističke sezone uz poluprazne gradove na kontinentu. Nadam se da neće biti ni nadobudnih kolega koji bi fotografirali dužnosnike po plažama, bio bi red da se od njih pošteno odmorimo; umjesto toga, neka fotografiraju jahte stranih milijardera, mi toga u nacionalnog inačici nemamo.
Inspirirala me, dakako, posljednja u nizu prepirki na relaciji Andrej Plenković – Zoran Milanović, oko odlaska nekoliko hrvatskih vojnika na paradu u Pariz 14. srpnja, na francuski nacionalni praznik Dan Bastille, ove godine uz temu „strateško buđenje Europe” (da ne spominjemo još i kako je predsjednik države izvrijeđao novinare na pressici). Suvišna, nepotrebna rasprava, ma što se krilo u pozadini oko njihovih ustavnih ovlasti, smjera vanjske politike i slično. Bolje da obojica „lidera“ negdje zalegnu u hlad i zašute. Uostalom, u EU smo, evo već 13. godinu, nismo sami na geopolitičkoj vjetrometini, a hrvatski su građani u najnovijoj anketi Eurobarometra objavljenoj ovoga tjedna i potvrdili da ih umiruje to članstvo, Uniju vide kao stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu. U Hrvatskoj se, zahvaljujući tome, možemo besmisleno svađati i u ovakva vremena.
Povremeno ipak trebamo time-out za reset, za novu rundu.
Novi zakon o ugostiteljstvu kao ljetno štivo
Pauza će dobro doći i poduzetnicima. Barem neko vrijeme neće biti iznenađenja u vidu novih mjera ili izmjena propisa. Taman da oni koji se bave iznajmljivanjem apartmana, između dvije ture gostiju i mijenjanja plahti polako probave novi zakonski prijedlog temeljen na europskoj uredbi o kratkoročnom najmu koji je Vlada netom proslijedila u Sabor (još malo, 15. srpnja Sabor ide na pauzu).
U nekoj neodređenoj, a možda i bliskoj budućnosti, taj bi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti trebao rezultirati time da s tržišta nestane „nelojalna konkurencija koja posluje izvan sustava“, a sada se procjenjuje da je u turističkom sektoru siva ekonomija značajna. Istodobno je, kažu, „niska razina detekcije i sankcioniranja neregistriranih iznajmljivača“. No kidding.
Rješenje? Svaka smještajna jedinica koja se oglašava na digitalnim platformama morat će imati jedinstveni registracijski broj (inače se uopće neće moći oglašavati), a za ove koji to nemaju i ipak iznajmljuju, trebali bi se pobrinuti inspektori. No, turističkih je inspektora samo 70, pa će im se u nadzoru pridružiti i komunalni redari i Carinska uprava (i čuvari prirode za nelegalne kampove u zaštićenim područjima).
Sve to, naravno, ide u primjenu tek od iduće godine, baš kao i izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu, gdje se predviđa povećanje najnižih iznosa poreza u najrazvijenijim turističkim mjestima. Ova sezona pak prolazi u uobičajenom ritmu i stilu, što legalno, što nelegalno.
Lažni rođaci i inspektori s tajnim identitetom
Možda će barem dio onih što rade na crno odustati uoči primjene novog zakona. Za ostale bi u hrvatskom iznajmljivačkom carstvu u 2027. godini moglo biti zabavno. Posebno kad će inspektori i redari početi, primjerice, primjenjivati kriterije za utvrđivanje tko jest, a tko nije član uže obitelji vlasnika objekta, odnosno da li vlasnik samo glumi da ugošćuje članove obitelji. Kako ispada, odredba koja regulira smještaj rodbine i prijatelja u kućama za odmor zloupotrebljava se i koristi za prikrivanje neregistriranog iznajmljivanja. To je onaj hrvatski specifikum: „komercijalni nekomercijalni smještaj“, kad vam gazda apartmana kaže da ljubopitljivcima u dućanu ili na plaži kažete da ste mu rođak.
Predviđa se da će inspektori primjenjivati i nove tehnike: moći će obaviti istražne radnje i rezervirati odnosno naručiti i platiti ugostiteljsku uslugu „ako je potrebno i pod tajnim identitetom“. Kakvih će tu sve situacija, prijava i kazni biti, vjerojatno će dostajati za neku knjigu ili predstavu, o medijima i društvenim mrežama da ne govorimo.
P.S.
Da podsjetimo, članovi uže obitelji su: bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner, srodnici u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi, braća i sestre i njihovi bračni drugovi i djeca, posvojitelj i posvojenik i njihova djeca i bračni drugovi, pastorčad te maćeha i očuh.
Foto: Ilustracija Canva AI
