Većina ljudi tijekom života marljivo radi kako bi stvorila osjećaj sigurnosti. Godinama otplaćuju stambeni kredit, grade karijeru, ulažu u obrazovanje djece i nastoje osigurati stabilan dom. No kada se približi kraj radnog vijeka, često se otvara jedno pitanje koje se godinama odgađalo: hoće li sve što su izgradili biti dovoljno za život kakav žele i nakon umirovljenja?
Mnogi vjeruju da će ih zaštititi nekretnina, štednja ili mirovina iz obveznog sustava. Iako su to važni temelji financijske sigurnosti, sami po sebi često nisu dovoljni da dugoročno očuvaju životni standard na koji smo navikli. Upravo zato posljednjih deset do petnaest godina prije mirovine mogu biti važno razdoblje za donošenje financijskih odluka. Još uvijek može postojati dovoljno vremena da se izgradi relevantan dodatni kapital, ali i da se postojeća imovina organizira na način koji će dugoročno raditi u našu korist.
Kapital ne bi trebao mirovati
Kako se približava mirovina, prirodno je razmišljati o sigurnosti. Međutim, sigurnost ne znači da novac treba stajati. Naprotiv, kapital koji godinama miruje na računu ili je vezan isključivo uz jednu vrstu imovine postupno gubi svoju stvarnu vrijednost. Inflacija smanjuje kupovnu moć novca, a životni troškovi s godinama uglavnom ne postaju manji. Zato je cilj ulaganja u ovoj životnoj fazi pronaći ravnotežu između očuvanja vrijednosti imovine i njezina daljnjeg rasta.
Još uvijek nije kasno za ozbiljan dodatni kapital
Jedna od najvećih zabluda jest da se nakon pedesete više ne isplati ulagati. Istina je da vrijeme više nije saveznik kao u dvadesetima ili tridesetima, ali upravo zato mnogi u ovoj fazi života imaju nešto drugo, a to su veća primanja i veća mogućnost izdvajanja.
Primjerice, uz redovito ulaganje od 500 eura mjesečno tijekom deset godina moguće je ostvariti vrijednost ulaganja od približno 77.600 eura, uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 5 % (pri čemu se ne uzimaju u obzir individualni porezni tretman te potencijalne naknade i troškove povezane s ulaganjem). Nastavi li se ulagati pet godina dulje, vrijednost može narasti na više od 133.000 eura. Ako se isto mjesečno ulaganje od 500 eura nastavi tijekom dvadeset godina, ukupna vrijednost može dosegnuti oko 205.000 eura. Ovi primjeri pokazuju da ozbiljan kapital nije rezerviran samo za one koji su počeli vrlo rano. Važno je iskoristiti godine u kojima su prihodi često najveći i donijeti odluke koje će imati dugoročan pozitivni financijski učinak. Pritom svaka odluka o ulaganju treba biti usklađena s osobnim financijskim okolnostima, vremenskim horizontom i spremnošću na preuzimanje rizika.
Izračuni su ilustrativni i temelje se na pretpostavljenom prinosu od 5% godišnje, pri čemu se ne uzimaju u obzir individualni porezni tretman te potencijalne naknade i troškovi povezani s ulaganjem.
Nekretnina nije cijeli plan
Često možemo čuti kako je nekretnina najbolja investicija. Ona svakako može biti važan dio osobne imovine, ali rijetko bi trebala biti jedini plan za financijsku sigurnost. Nekretnina ne donosi uvijek redovit prihod, njezina prodaja nije nužno brza niti jednostavna, a vrijednost ovisi o tržištu. Osim toga, ne može pokriti svakodnevne troškove bez dodatnih odluka poput prodaje ili najma.
Zato je diversifikacija jedan od osnovnih principa dugoročnog ulaganja. Raspodjelom kapitala na različite vrste ulaganja smanjuje se rizik i povećava otpornost financijskog plana na promjene koje tržište može donijeti.
Kako se približava mirovina, mijenja se i strategija
U mlađim godinama ulaganja su najčešće usmjerena na rast, a kako se približava mirovina, sve važnije postaje očuvati ono što je već ostvareno. Jedan od često korištenih pristupa u upravljanju portfeljem jest postupno smanjivanje razine rizika od 5 do 10 godina prije planiranog umirovljenja. To može značiti postupno povećavanje udjela obveznica i novčanih fondova, uz istodobno smanjivanje izloženosti dioničkim ulaganjima. To ne znači da treba potpuno odustati od ulaganja u dionice. Cilj je postupno prilagoditi portfelj kako bi bio otporniji na moguće tržišne oscilacije neposredno prije umirovljenja. Na taj način smanjuje se rizik da kratkoročni pad tržišta ugrozi kapital koji se godinama stvarao.
Isključivo kao ilustracija, jedan pojednostavljeni primjer uravnotežene raspodjele mogao bi uključivati oko 50 % dioničkih ulaganja, 30 % obveznica, 10 % novčanih fondova ili depozita te 10 % alternativnih ulaganja poput zlata. Jednako je važno jednom godišnje napraviti rebalans portfelja kako bi raspodjela i dalje odgovarala planiranoj strategiji.
Upravo su godine prije mirovine često razdoblje kada djeca postaju financijski samostalnija, krediti su pri kraju ili su već otplaćeni, a prihodi dosežu svoj vrhunac. To može biti prilika za dodatno financijsko planiranje. Povećanje mjesečnog ulaganja, čak i za nekoliko stotina eura, može imati značajan utjecaj na konačnu vrijednost kapitala. Primjerice, povećanje mjesečne uplate s 300 na 500 eura tijekom 20 godina može donijeti više od 80.000 eura dodatne vrijednosti ulaganja, uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 5 % (pri čemu se ne uzimaju u obzir individualni porezni tretman te potencijalne naknade i troškove povezane s ulaganjem). To pokazuje da u ovoj životnoj fazi visina uplate može imati jednako važnu ulogu kao i vrijeme.
Financijska sigurnost ne počinje odlaskom u mirovinu
Mirovina ne bi trebala biti razdoblje odricanja ili prilagodbe nižem životnom standardu. Za mnoge ona predstavlja priliku za putovanja, više vremena s obitelji, hobije ili ostvarenje planova za koje tijekom radnog vijeka nije bilo dovoljno vremena. Zato priprema za mirovinu nije pitanje godina, nego strategije.
Najvažnija odluka u ovoj životnoj fazi nije samo koliko ćeš uštedjeti. Važno je da kapital koji si godinama stvarao bude promišljeno raspoređen, prilagođen tvojoj životnoj fazi i usmjeren prema cilju. A cilj nije samo otići u mirovinu, nego u nju otići s više izbora, većom financijskom slobodom i osjećajem sigurnosti.
Članak je pripremljen uz stručni doprinos OTP invest društva za upravljanje fondovima d.o.o. u dijelu koji se odnosi na ilustrativne izračune i pretpostavke korištene u njihovoj izradi. Tekst je informativnog i edukativnog karaktera te ne predstavlja investicijski savjet, preporuku za ulaganje niti ponudu ili poziv na kupnju financijskih instrumenata. Ne postoji ulaganje bez rizika. Izneseni izračuni i grafički prikazi temelje se na pretpostavkama i služe isključivo kao ilustracija; budući prinosi nisu zajamčeni, vrijednost ulaganja može rasti i padati te postoji mogućnost gubitka dijela uloženog iznosa. Prije donošenja odluke o ulaganju potrebno je razmotriti osobne financijske okolnosti, ciljeve i sklonost riziku te se po potrebi savjetovati s ovlaštenom osobom.
