Mnogi godišnji odmor i dalje doživljavaju kao nešto što treba „zaslužiti”, isplanirati između rokova ili uzeti tek kad posao to dopusti. A i kad konačno odu na odmor, dio ljudi zapravo ne ode do kraja: provjeravaju mailove, odgovaraju na poruke, razmišljaju o zadacima koji ih čekaju i mentalno ostaju u uredu.
No, nova znanstvena analiza pokazuje da bi takav odnos prema odmoru mogao biti pogrešan. Ne samo zato što nam je odmor potreban, nego zato što njegovi učinci na dobrobit zaposlenika mogu trajati dulje nego što se ranije mislilo.
Kako prenosi ScienceDaily, riječ je o metaanalizi Sveučilišta u Georgiji koja je obuhvatila 32 istraživanja iz devet zemalja. Autori su proučavali povezanost godišnjeg odmora i dobrobiti zaposlenika te zaključili da odmor može imati snažniji i dugotrajniji učinak na zdravlje i oporavak nego što se često pretpostavlja.
Nije dovoljno samo fizički biti izvan ureda
„Tema rada je da odmori stvaraju dugotrajnije koristi nego što se prije mislilo”, rekao je Ryan Grant, glavni autor istraživanja i doktorand psihologije na Franklin College of Arts and Sciences Sveučilišta u Georgiji. Dodao je da su zahtjevi posla i stres na poslu u porastu, dok ljudi često misle da ne mogu uzeti slobodno jer ne žele ostaviti loš dojam ili propustiti priliku za napredovanje.
Upravo je tu jedan od ključnih problema. Ljudi često misle da je više rada uvijek bolje, dok istraživači upozoravaju na suprotno: da bolje funkcioniramo kad se znamo pobrinuti za sebe. Intenzivna razdoblja rada, ističe Grant, potrebno je prekinuti intenzivnim razdobljima odmora i oporavka.
No nije važan samo odlazak na godišnji, nego i način na koji ga provodimo. Analiza je pokazala da su najveće koristi imale osobe koje su se tijekom odmora psihološki odmaknule od posla. Drugim riječima, nije dovoljno fizički biti izvan ureda ako smo mislima i dalje ondje.
„Ako niste na poslu, ali na odmoru razmišljate o poslu, to je kao da ste u uredu”, rekao je Grant. Odmor je, dodao je, jedna od rijetkih prilika da se zaista isključimo iz radnog ritma. U idealnom slučaju to znači ne odgovarati na mailove, ne primati poslovne pozive i ne baviti se mentalno uredom.
Još jedan važan detalj odnosi se na fizičku aktivnost. Analiza je pokazala i da je fizička aktivnost tijekom odmora povezana s boljim osjećajem dobrobiti i oporavka.
Važni su i dani poslije odmora
To ne mora značiti naporne treninge ili višesatne planinarske ture. Dovoljno je, objašnjava Grant, bilo što što ubrzava puls. Na odmoru to mogu biti i aktivnosti koje se prirodno uklapaju u putovanje, primjerice ronjenje s maskom, koje istodobno donosi fiziološke i mentalne koristi, ali i pozitivno iskustvo kakvo ljudi često nemaju u svakodnevici.
Analiza je pokazala i da dulji odmori mogu donijeti veće koristi nakon povratka na posao. Ipak, istraživači upozoravaju da dulji odmor katkad znači i teži povratak u radni ritam. Zato su važni dani prije i poslije odmora.
Vrijeme za pakiranje i planiranje prije puta može smanjiti stres, a dan ili dva za privikavanje nakon povratka mogu olakšati prijelaz natrag u radni ritam. Drugim riječima, odmor ne počinje tek ulaskom u avion niti završava onog trenutka kad se vratimo kući.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Applied Psychology, a uz Granta su ga potpisale Beth Buchanan i Kristen Shockley.
Foto: Marcelo Verfe/Pexels
