Dok se u Hrvatskoj čeka primjena Direktive o transparentnosti plaća, koja bi trebala doprinijeti smanjenju razlike između plaća žena i muškaraca na istim radnim mjestima, na društvenim se mrežama ovih dana ponovno širi video belgijske nevladine organizacije ZIJKANT, koja kroz mračni humor ilustrira ovaj problem.
Prvotno objavljen u ožujku ove godine, povodom Dana jednakosti plaća u Belgiji, video prikazuje nekolicinu žena u Belgiji kako se svojski trude – završiti u zatvoru. Razlog je, kako se navodi, činjenica da su svi zatvorenici u Belgiji jednako plaćeni za jednak rad, bez obzira na spol.
Slavlje u marici
U spotu vidimo eskalaciju namjerno neuspjelih zločina, koji redovito završavaju uhićenjem i slavljem uhićene – od djevojke koja krade umjetničku sliku iz muzeja pred očima čuvara, mlade žene koja u ribarnici trpa ribe u svoju torbu, šešir, džepove i grudnjak, klijentice u banci koja se za vrijeme pljačke sjeti skinuti svoje najlonke i navuči ih na glavu kako bi ju odvela policija, te djevojke koja pljačka draguljarnicu uz veliku pomoć susretljive prodavačice.
Na kraju se sve sretnu zajedno u ‘marici’ i slave svoju ravnopravnost, a tekst nam govori kako “nema razlike u plaćama u zatvorima”, te poziva da ju “maknemo i svugdje drugdje”.
Razlika u plaćama muškaraca i žena globalni je fenomen, a ne nestaje čak ni kada se pokušaju ukloniti svi faktori osim spola – poput obrazovanja, radnog iskustva, sektora poslovanja i svih ostalih. U Europskoj uniji, žene su u prosjeku plaćene 12 posto niže od muškaraca.
Većina hipoteza koje objašnjavaju ovaj fenomen oslanjaju se na svjesnu ili podsvjesnu diskriminaciju, ne samo muškaraca spram žena, već i drugih žena spram žena. Nedavna studija je pokazala čak i da bi korisnici – i muškarci i žene – manje platili virtualnog AI asistenta ako se prezentira kao ženska persona, iako se u pozadini asistenta nalazi identični jezični model.
Nejednakost uporno ostaje
U Hrvatskoj, prema podacima s portala Moja Plaća, žene u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, što potvrđuje da je jaz u primanjima kod nas neznatno izraženiji od europskog prosjeka. Tijekom 2026. godine, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.717 eura, dok su žene ostvarivale 1.500 eura.
Iako plaće u Hrvatskoj općenito rastu, razlika u plaćama između žena i muškaraca ostaje. Najočitija odstupanja bilježe se u drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima te tehnološkom sektoru, gdje su plaće žena u prosjeku i preko 20 posto niže. Situacija ne postaje potpuno poštena ni kada se iz jednadžbe izbace različite industrije – čak i kada rade na potpuno istoj radnoj poziciji i obavljaju isti posao, žene u Hrvatskoj prosječno primaju 6 posto nižu plaću od svojih muških kolega.
Čak ni obrazovanje ne briše te razlike. Naprotiv, s višom razinom kvalifikacija rodni se jaz samo produbljuje, dosežući razliku od 19 posto kod osoba s postdiplomskim studijem. Uz to, nejednakost se osobito povećava u razdoblju zasnivanja obitelji i prati žene kroz cijeli radni vijek, što ukazuje da je rodni jaz među plaćama ukorijenjena strukturna značajka domaćeg tržišta rada.
Foto: Screenshot YouTube
