Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je za Women in Adria kako sudske odluke s tog suda prolaze obavezan pregled nakon automatske anonimizacije, prije nego što postanu javno dostupne, te je naglasio kako je za rad sustava ANON prvenstveno odgovorno Ministarstvo pravosuđa.
Podsjetimo, radi se o AI sustavu za anonimizaciju presuda, za koji je Women in Adria istragom ustanovio kako ostavlja velik broj osobnih detalja u presudama, često dovoljno da bude moguće odrediti identitet žrtava, počinitelja i drugih stranaka u postupcima.
Otkrivanje identiteta maloljetnika
U nekoliko primjera koje smo pronašli, vidjeli smo odluke iz kojih su jasno vidljivi identiteti maloljetnika u slučajevima spolnog zlostavljanja ili nasilnih zločina, zahvaljujući dijelovima presuda u kojima se navode imena škola koje polaze ili dovoljno obiteljskih detalja koji u manjim sredinama dovode do toga da svi sugrađani ili školski kolege mogu znati o kome se radi.
Iz Ministarstva su nam odgovorili kako sustav radi u skladu s Pravilnikom o anonimizaciji, te da je predviđena mogućnost da suci daju naknadne upute za anonimizaciju. Nisu nam odgovorili koliko su do sada zaprimili pritužbi niti namjeravaju li išta mijenjati.
Iz Ureda pravobranjiteljice za djecu dobili smo informaciju da je Ministarstvo obaviješteno o propustima u anonimizaciji presuda s maloljetnicima još krajem prošle godine. Prošlog se tjedna javila i Udruga hrvatskih sudaca, iz koje su nam poručili da Ministarstvo već duže upozoravaju na propuste, kao i na činjenicu da nemaju kapaciteta ručno provjeravati anonimizaciju svake presude.
Na naše upite odgovorio je i glasnogovornik Vrhovnog suda RH, iz kojeg su potvrdili informaciju da odluke VSRH prolaze obavezan pregled nakon anonimizacije u sustavu ANON, te da taj pregled obavljaju sudski savjetnici, no da se odluke prvostupanjskih sudova anonimiziraju i objavljuju automatski, bez pregleda.
Nije prihvatljivo
“Nije prihvatljivo da u odlukama nižih sudova ostanu pojedini osobni podaci te direktni i indirektni (podaci o stanovanju, mjestu stanovanja, nacionalnosti, imenima obrazovnih ustanova ili drugi podaci koje u svom upitu navodite, a kojima se neizravno može odrediti identitet stranaka u odluci) te su svi napori u cilju da se to ubuduće izbjegne dobrodošli”, kazali su nam iz Vrhovnog suda.
Također su naveli kako je od 1. siječnja 2025. anonimizacija u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. “Prvenstvena odgovornost za rad sustava ANON je na nadležnom ministarstvu”, kazali su nam iz VSRH.
“Sudac koji donese odluku može odrediti i da se pojedini dijelovi teksta sudske odluke dodatno anonimiziraju ako bi se bez toga mogle identificirati osobe čiji se identitet štiti. Međutim, moramo s tim u vezi naglasiti veliku opterećenost sudaca i njihovih suradnika na nižim stupnjevima sudovanja, prvenstveno znatno manji broj izvršitelja na poslovima sudskih zapisničara”, poručili su s Vrhovnog suda.
“Također, svrha uvođenja sustava ANON bila je između ostaloga i rasterećenje sudskog osoblja od pojedinačnog, ručnog rada na anonimizaciji sudskih odluka”, dodali su.
Nove presude, nove pogreške
Women in Adria ponovno je pregledao nekoliko recentnih sudskih odluka, objavljenih posljednih dana, nakon što smo poslali inicijalni upit o propustima u anonimizaciji. Pronašli smo još nekoliko slučajeva kod kojih je moguće ustanoviti identitete žrtava i počinitelja.
U još jednom teškom slučaju seksualnog izrabljivanja djece identitet žrtava neizravno je otkriven kroz navođenje njihovih međusobnih odnosa, psihijatrijskih dijagnoza i imena škole koju pohađaju u maloj ruralnoj sredini. U slučaju obiteljskog nasilja identitet počinitelja otkriven je kroz vrlo specifične podatke o njegovom obrazovanju, duljini trajanja braka i starosti djeteta u maloj urbanoj sredini.
Foto: Screenshot Dnevnik.hr
