Državni zavod za statistiku objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Usporeni rast BDP-a
To je 22. kvartal za redom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,2 posto. Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize, objavio je HRT.
Eurostat je pak nedavno objavio da je u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, na godišnjoj razini poraslo 1,2 posto. Gospodarstvo eurozone je u istom tromjesečju raslo 1,0 posto na godišnjoj razini.
Zanimljiv je prikaz o BDP-u EU-a u četvrtak objavio portal Euronews, pokazujući kako se udjel država članica mijenjao u zadnjih 20 godina.
Udjeli članica u EU gospodarstvu
Velika europska četvorka – Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska – zajedno su u 2025. godini činile 61 posto ukupnog BDP-a EU-a, a 2005. godine je to bilo više, 67,9 posto. Njemačka je, naravno, i dalje uvjerljivo najveće gospodarstvo u Europskoj uniji koje je lani ostvarilo 24,1 posto ukupnog BDP-a EU-a, otprilike kao i prije 20 godina, ali manje nego u 2015. godini. U „velikoj četvorki“ se najviše smanjio udjel Italije i Francuske.
Hrvatska spada među gospodarstva koja čine manje od jedan posto europskog BDP-a, odnosno njen udjel doseže 0,5 posto (2005. i 2015. bio je 0,4 posto). U tom društvu su Slovačka, Bugarska, Luksemburg, Litva, Slovenija, Estonija, Cipar, Latvija i Malta.
Poljska skočila na 6. mjesto
Poljska je inače zabilježila najveći rast udjela u ukupnom BDP-u EU-a. Njezin se udio povećao sa 2,6 posto u 2005. na 4,9 posto u 2025. godini, odnosno za 2,3 postotna boda, pa se svrstala odmah iza petog po veličini europskog gospodarstva, Nizozemske (6,2 posto).
Foto:
