Znanje stranih jezika može nam otvoriti vrata drugih kultura, olakšati putovanja i proširiti poslovne mogućnosti, no čini se da bi moglo imati još jednu važnu prednost. Novo istraživanje sugerira da ljudi koji govore više jezika imaju obrasce moždane aktivnosti karakteristične za mlađu dob – a kod onih koji govore četiri jezika razlika je dosezala čak 13 godina.
Istraživanje predstavljeno na Forumu Federacije europskih neuroznanstvenih društava (FENS) 2026. pokazalo je da je veći broj jezika povezan s „mlađim“ mozgom, a razlika je bila izraženija kod ljudi koji su drugi jezik počeli učiti ranije i njime bolje ovladali, piše Science Daily.
Mozak ovisi o milijardama živčanih stanica koje neprestano međusobno komuniciraju. S godinama te veze mogu slabjeti, što može pridonijeti sporijem razmišljanju i slabljenju pamćenja. Znanstvenici sad istražuju može li višejezičnost pomoći mozgu da se bolje odupre dijelu tih promjena.
Nije važan samo broj jezika
Istraživanje je vodila dr. Lucia Amoruso iz Baskijskog centra za kogniciju, mozak i jezik u San Sebastiánu, u suradnji sa znanstvenicima iz Čilea, Argentine i Irske. Tim je ranije utvrdio da stanovnici zemalja u kojima je višejezičnost uobičajena mogu pokazivati znakove sporijeg starenja, a ovoga su puta detaljnije proučavali stanovnike Baskije koji govore od jednog do četiri jezika u različitim kombinacijama španjolskog, baskijskog, francuskog i engleskog.
Znanstvenici su najprije na uzorku od 728 ljudi izradili svojevrsni „sat starenja mozga“. Koristili su magnetoencefalografiju, metodu kojom se bilježe vrlo slaba magnetska polja nastala aktivnošću moždanih stanica, a potom je umjetna inteligencija analizirala obrasce moždane aktivnosti ljudi različitih dobi.
Na taj su način procijenili kako uobičajeno izgleda povezanost različitih dijelova mozga tijekom života. Model su zatim primijenili na zasebnu skupinu od 144 osobe kako bi procijenili njihovu „dob mozga“ i usporedili je sa stvarnom, kronološkom dobi.
Razlike su bile poprilične. Mozak ljudi koji su govorili dva jezika procijenjen je oko šest godina mlađim od mozga jednojezičnih osoba. Kod onih koji su govorili tri jezika razlika je iznosila oko sedam godina, dok je kod četverojezičnih sudionika dosegnula približno 13 godina. No nije važan samo broj jezika.
„Učinak nije bio povezan samo s brojem jezika koje osoba govori. Bolje poznavanje jezika i ranije usvajanje drugog jezika također su bili povezani sa sporijim starenjem mozga“, objasnila je Amoruso.
Drugim riječima, rezultati upućuju na to da višejezičnost nije jednostavno pitanje govori li netko jedan ili dva jezika. Važni bi mogli biti i trajanje jezičnog iskustva te razina znanja.
Znanstvenici ipak upozoravaju na važna ograničenja
U analizi su uzeti u obzir čimbenici poput dobi, spola i obrazovanja. Ipak, istraživači naglašavaju da na zdravlje mozga utječu i brojni drugi elementi, primjerice način života i društvena aktivnost, pa se na temelju ovih rezultata ne može zaključiti da upravo učenje jezika uzrokuje sporije starenje mozga.
Sljedeći je korak provjeriti pojavljuje li se sličan obrazac i kod osoba s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti. Znanstvenike zanima i bi li govorenje dvaju ili više međusobno sličnih jezika moglo imati još izraženiji učinak. Prebacivanje između sličnih jezika moglo bi, naime, zahtijevati veći stupanj kontrole jer osoba neprestano mora upravljati riječima i jezičnim sustavima koji se međusobno „natječu“.
Profesorica Christina Dalla sa Sveučilišta u Ateni, koja nije sudjelovala u istraživanju, podsjetila je da na zdravlje mozga tijekom starenja pozitivno mogu utjecati nepušenje, kvalitetna prehrana, tjelesna aktivnost te društveni i umjetnički angažman. Važan bi mogao biti i način na koji mozak koristimo tijekom cijelog života, osobito aktivnosti koje od njega zahtijevaju učenje i mentalni napor.
Novo istraživanje tako daje još jedan mogući razlog da se jezici uče ne samo tijekom školovanja, nego i poslije. A iako rezultati ne dokazuju da će vam novi jezik doslovno pomladiti mozak za određeni broj godina, pokazuju zanimljivu povezanost: što je jezično iskustvo bogatije i dugotrajnije, mozak bi mogao bolje zadržavati obrasce karakteristične za mlađu dob.
Foto: Leeloo The First/Pexels
