Ako imaš između 22 i 30 godina, velika je vjerojatnost da prvi put zarađuješ vlastiti novac. Možda si tek završila fakultet, pronašla prvi posao ili promijenila nekoliko njih. Plaća često nije onakva kakvu si zamišljala, stanarina i režije uzmu dobar dio prihoda, a društvene mreže svakodnevno pokazuju kako svi drugi već putuju, kupuju stanove ili voze automobile iz snova.
U takvoj svakodnevici ulaganje lako završi na popisu stvari koje ćeš “jednog dana”, kad plaća bude veća, kad budeš imala više vremena, kad riješiš sve ostale troškove. A zbog duljeg vremenskog horizonta, upravo su dvadesete idealno razdoblje u kojem je korisno razmišljati o dugoročnom financijskom planiranju.
Najvažnija financijska odluka u dvadesetima nije koliko ulažeš, nego da počneš
U dvadesetima rijetko tko razmišlja o mirovini ili financijskoj sigurnosti za desetljeća koja dolaze. Prioriteti su putovanja, osamostaljenje i možda prvi automobil. Upravo zato ulaganje ne treba promatrati kao odricanje od života danas, nego kao način da si stvoriš više mogućnosti sutra temeljem dugoročnog financijskog planiranja kao jednog od mogućih alata, ovisno o osobnim okolnostima, ciljevima i sklonosti riziku. Ne zato što tada imaš najviše novca, nego zato što imaš ono što se kasnije više ne može kupiti – vrijeme.
Zašto je vrijeme važnije od iznosa?
Mnogi misle da ulaganje ima smisla tek kada mogu izdvajati nekoliko stotina eura mjesečno.
No stvaranje kapitala ne počinje velikim iznosima, nego prvom redovitom uplatom. I manji mjesečni iznosi, primjerice 50 ili 100 eura, mogu uz redovitost kroz vrijeme biti početaknavike koja će te pratiti desetljećima i značajno utjecati na dugoročni rezultat.
Kod dugoročnog ulaganja najveći saveznik nije visina uplate, već učinak složenog prinosa. Drugim riječima, prinos se ne ostvaruje samo na novac koji ulažeš, već s vremenom i na prethodno ostvarene prinose. Upravo zato vrijednost ulaganja najviše raste u kasnijim godinama. Primjerice, uz ulaganje od 100 eura mjesečno tijekom 30 godina ukupno ćeš uplatiti 36.000 eura, dok bi vrijednost ulaganja, uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 5 % (pri čemu se ne uzimaju u obzir individualni porezni tretman te potencijalne naknade i troškove povezane s ulaganjem) mogla narasti na oko 83.000 eura. Razlika od više od 47.000 eura rezultat je upravo dugoročnog učinka prinosa.
Zato svaka godina čekanja može imati značajan utjecaj na konačni rezultat ulaganja.
Izračuni su ilustrativni i temelje se na pretpostavljenom prinosu od 5% godišnje pri čemu se ne uzima u obzir individualni porezni tretman te potencijalne naknade i troškovi povezani s ulaganjem.
Prvih 10.000 eura možda je bliže nego što misliš
Mnogi misle da je 10.000 eura nedostižan cilj, posebno na početku karijere. No uz redovito ulaganje od 100 eura mjesečno, taj se iznos može ostvariti za približno sedam godina uz pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 5 % (pri čemu se ne uzimaju u obzir individualni porezni tretman te potencijalne naknade i troškove povezane s ulaganjem). Ako ulažeš 200 eura mjesečno, cilj se može dosegnuti za manje od četiri godine uz isti pretpostavljeni prinos. Drugim riječima, prvih 10.000 eura moguće je ostvariti i s prosječnom neto plaćom od oko 1.200 eura, ako ulaganje postane redovita navika.
Sedam godina možda zvuči kao dugo razdoblje, ali prođe puno brže nego što mislimo. Pitanje je samo želiš li za sedam godina imati izgrađen kapital ili tek razmišljati o tome da počneš.
Važno je pritom imati realna očekivanja. Ulaganje nije način da se brzo obogatiš niti postoji ulaganje bez rizika. Ono je prije svega alat za dugoročno stvaranje kapitala, zbog čega su strpljenje i kontinuitet često važniji od pokušaja ostvarivanja brzih dobitaka.
Ne moraš biti financijski stručnjak
Jedna od najvećih zabluda o ulaganju jest da moraš savršeno razumjeti tržišta, pratiti vijesti svaki dan ili imati veliko iskustvo. Većini ljudi puno je važnije razviti disciplinu nego pokušavati pogoditi “savršen trenutak”. Dugoročno ulaganje temelji se upravo na redovitosti. Dobar početak može biti automatska mjesečna uplata odmah nakon primitka plaće. Na taj način prvo ulažeš u svoju budućnost, a ostatak prihoda raspoređuješ na ostale troškove. Financijski stručnjaci često to nazivaju jednostavnim pravilom: prvo plati sebi.
Navika koja raste zajedno s tobom
Ako zarađuješ oko 1.200 eura neto, ulaganje od 50 eura mjesečno čini oko 4% mjesečne plaće, ali može biti početak dobre financijske navike. Kasnije, kako raste plaća, možeš postupno povećavati i iznos koji ulažeš. Upravo zato nije presudno krenuti s velikim iznosom, važnije je krenuti dovoljno rano da vrijeme odradi najveći dio posla. Jer novac koji ulažeš danas neće raditi samo ove godine, radit će za tebe i sljedeće godine, i za deset godina, i za trideset. A to je prednost koju je pametno iskoristiti.
Financijska sigurnost rijetko nastaje preko noći. Ona se gradi nizom malih odluka koje možda danas djeluju beznačajno, ali s vremenom mogu napraviti veliku razliku. Upravo zato je početak često najteži, ali i najvrjedniji korak.
I zato, možda, najvažnija financijska odluka u dvadesetima nije pronaći savršenu investiciju niti čekati idealan trenutak, već jednostavno – početi. Čak i s malim iznosom. Jer upravo taj prvi korak može napraviti najveću razliku u godinama koje dolaze.
Članak je pripremljen uz stručni doprinos OTP invest društva za upravljanje fondovima d.o.o. u dijelu koji se odnosi na ilustrativne izračune i pretpostavke korištene u njihovoj izradi. Tekst je informativnog i edukativnog karaktera te ne predstavlja investicijski savjet, preporuku za ulaganje niti ponudu ili poziv na kupnju financijskih instrumenata. Ne postoji ulaganje bez rizika. Izneseni izračuni i grafički prikazi temelje se na pretpostavkama i služe isključivo kao ilustracija; budući prinosi nisu zajamčeni, vrijednost ulaganja može rasti i padati te postoji mogućnost gubitka dijela uloženog iznosa. Prije donošenja odluke o ulaganju potrebno je razmotriti osobne financijske okolnosti, ciljeve i sklonost riziku te se po potrebi savjetovati s ovlaštenom osobom.
