Tijekom protekla dva mjeseca dionice i obveznice tržišta u razvoju pokazale su se uglavnom otpornima, no kretanja su bila znatno raznolikija nego što bi se moglo zaključiti na temelju glavnih burzovnih indeksa. Tržištem su pritom dominirale geopolitičke napetosti povezane s Iranom i Hormuškim tjesnacem te snažna potražnja za poluvodičima, memorijskim čipovima i računalnom infrastrukturom potrebnom za razvoj umjetne inteligencije (AI). To pokazuje da tržišta u razvoju trenutačno nisu homogena cjelina, već skup vrlo različitih tržišta s jasnim pobjednicima i gubitnicima.
Procvat umjetne inteligencije potiče rast cijena dionica
Kod dionica je tehnološki sektor bio daleko najvažniji pokretač rasta cijena. Nakon pada uzrokovanih geopolitičkom eskalacijom mnoga su se tržišta vrlo brzo oporavila. Indija je pokazala relativnu otpornost zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji, dok su druga tržišta, poput Brazila ili Indonezije, povremeno bila pod pritiskom valutnih oscilacija, političkih izazova ili slabijeg interesa ulagača.
Posebno snažne rezultate ostvarili su Tajvan i Južna Koreja, gdje se nalaze vodeće svjetske kompanije iz sektora poluvodiča i memorijskih čipova. Investicijski procvat povezan s poluvodičima, podatkovnim centrima i hardverom za umjetnu inteligenciju povećava njihove profite i privlači međunarodni kapital. Zahvaljujući tome, dionice tržišta u razvoju tijekom drugog tromjesečja djelomično su ostvarile znatno bolje rezultate od mnogih razvijenih tržišta.
No takav razvoj ima i svoju drugu stranu – rast je izrazito koncentriran. Velik dio rasta indeksa rezultat je kretanja svega nekoliko azijskih tehnoloških kompanija, poput TSMC-a, Samsung Electronicsa i SK Hynixa. Zbog toga indeksi tržišta u razvoju na prvi pogled mogu djelovati snažnije nego što to zapravo odražava stanje na širem tržištu. Mnoge zemlje i sektori dosad su tek ograničeno sudjelovali u uzlaznom trendu.
Nedavni padovi na korejskom tržištu te kod drugih prethodno snažno rastućih proizvođača poluvodiča također pokazuju koliko upravo najveće kompanije mogu povući indekse prema dolje kada ulagači počnu realizirati dobit ili preispitivati njihove valuacije. To ne dovodi u pitanje dugoročni trend razvoja umjetne inteligencije, ali jasno pokazuje da su očekivanja od tih kompanija danas vrlo visoka.
Obveznice tržišta u razvoju: prinosi pružaju potporu
Na tržištima obveznica tržišta u razvoju prevladavao je oprezniji ton, ponajprije zato što je rast prinosa na američke državne obveznice ostavio negativan trag i na ovom segmentu tržišta. Sukob s Iranom i povremeno znatno ograničeno korištenje Hormuškog tjesnaca u početku su doveli do rasta premija rizika, viših prinosa i pada cijena, osobito u zemljama koje u velikoj mjeri ovise o uvozu energije. Kasnije su nade u smirivanje sukoba i djelomičnu normalizaciju pomorskog prometa ponovno ublažile pritiske.
Povoljni izgledi za srednju i istočnu Europu unatoč regionalnim razlikama
Regija srednje i istočne Europe (CEE) u osnovi ima koristi od snažne gospodarske povezanosti sa zapadnom Europom, europskih fondova (iako u različitoj mjeri od zemlje do zemlje) te svoje uloge potencijalne destinacije za nearshoring (premještanje proizvodnje bliže matičnim tržištima) europskih kompanija. Takvu raznoliku sliku odražavaju i tržišta dionica.
Poljska, te posebno Mađarska, od početka su godine ostvarile solidan rast u lokalnim valutama, dok je praški burzovni indeks ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na početak godine. Poljska pritom ostaje jedan od važnih pokretača rasta zahvaljujući snažnoj potrošnji, visokim ulaganjima u infrastrukturu i obranu te značajnim sredstvima iz fondova Europske unije. Istodobno se suočava s visokim proračunskim deficitom, a približavanje parlamentarnih izbora povećava političku neizvjesnost. Unatoč dobrim gospodarskim pokazateljima, politička klima u zemlji ostaje podijeljena nakon promjene vlasti.
Češka i dio zemalja jugoistočne Europe također imaju stabilne gospodarske temelje, dok se Mađarska, Rumunjska i Slovačka više suočavaju s fiskalnim pritiscima, političkom neizvjesnošću ili slabijim industrijskim razvojem. U Mađarskoj se, međutim, sve više naziru znakovi gospodarskog oporavka, pri čemu će dostupnost europskih sredstava i daljnje upravljanje visokim proračunskim deficitom ostati ključni čimbenici.
Obveznice srednje i istočne Europe imaju vjetar u leđa, ali uz dozu opreza
Diferencirani pristup važan je i kod obveznica srednje i istočne Europe. Euroobveznice kvalitetnih izdavatelja imaju koristi od blizine Europske unije, relativno stabilnih gospodarskih temelja i dobre integriranosti u međunarodna tržišta kapitala. Obveznice u lokalnim valutama posebno su privlačne ondje gdje visoke realne kamatne stope i vjerodostojna monetarna politika podupiru stabilnost valuta. Slabljenje inflacije i stabilnije cijene energije mogle bi središnjim bankama regije otvoriti prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa, no nova velika eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi dovesti u pitanje takav scenarij.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da gospodarstva regije, snažno orijentirana na izvoz, u velikoj mjeri ovise o potražnji iz Njemačke i europodručja.
Rat u Ukrajini i dalje ostaje jedan od ključnih rizika. S druge strane, u slučaju postizanja mirovnog rješenja zemlje srednje i istočne Europe mogle bi imati koristi od svoje geografske blizine, ulaganja u infrastrukturu i sudjelovanja u obnovi zemlje. Dugoročno bi najviše trebale profitirati države koje imaju snažno domaće gospodarstvo, vjerodostojnu monetarnu politiku, političku stabilnost, sposobnost provođenja reformi i odgovorno upravljanje javnim financijama.
Tržišta u razvoju: novi pobjednici i gubitnici zahvaljujući sirovinama i opskrbnim lancima
Izvan regije srednje i istočne Europe važnu ulogu i dalje imaju dugoročni strukturni trendovi. U Južnoj Americi Čile i Argentina dugoročno imaju koristi od rastuće potražnje za litijem, dok Brazil prije svega profitira zahvaljujući bogatoj bazi sirovina i važnoj ulozi u proizvodnji poljoprivrednih i industrijskih sirovina. Bakar, nikal i litij ostaju ključne sirovine za elektrifikaciju, baterije i obnovljive izvore energije.
Indonezija nastoji dodatno ojačati svoju vodeću poziciju u proizvodnji nikla širenjem domaće prerade.
Istodobno Meksiko i Vijetnam dobivaju na važnosti zahvaljujući reorganizaciji globalnih opskrbnih lanaca. Kompanije premještaju dio proizvodnje bliže važnim prodajnim tržištima ili postojeće proizvodne kapacitete u Kini nadopunjuju alternativnim lokacijama.
Kina, unatoč dugotrajnoj slabosti tržišta nekretnina, i dalje ostaje važan čimbenik jer izvoz, ciljane državne potpore i tehnološka modernizacija industrije nastavljaju poticati kinesko gospodarstvo, ali i mnoga druga tržišta u razvoju.
Iskoristiti prilike, ali ne zanemariti rizike
Dionice tržišta u razvoju i dalje nude atraktivne prilike zahvaljujući tehnološkom rastu, jačanju domaće potražnje i reorganizaciji globalnih opskrbnih lanaca. Istodobno, sve veća ovisnost o nekolicini velikih tehnoloških kompanija predstavlja rastući rizik.
Nedavne korekcije cijena korejskih proizvođača čipova pokazuju da ni snažni dugoročni trendovi ne mogu spriječiti privremene padove kada su očekivanja ulagača previsoka ili kada dolazi do realizacije dobiti.
U prilog obveznicama tržišta u razvoju govore atraktivni tekući prinosi i poboljšani gospodarski temelji u mnogim zemljama. Ipak, geopolitički rizici, cijene energije i valutne oscilacije i dalje predstavljaju važne izvore neizvjesnosti. Za ulagače iz europodručja važnu ulogu ima i kretanje američkog dolara jer ono može značajno utjecati na ukupni prinos ulaganja na tržištima u razvoju.
Zaključak: Tržišta u razvoju posljednjih su mjeseci pokazala iznimnu otpornost, no razlike među regijama, sektorima i klasama imovine vrlo su izražene. Tajvan i Južna Koreja i dalje imaju koristi od procvata umjetne inteligencije, ali su istodobno osjetili i značajne korekcije kod visoko vrednovanih proizvođača čipova. Dio izvoznika sirovina profitira od energetske tranzicije, dok pojedina tržišta imaju koristi od reorganizacije globalnih opskrbnih lanaca. Istodobno, geopolitičke napetosti, valutne promjene i velika koncentracija indeksa na nekolicinu najvećih kompanija ostaju ključni rizici. Zato je široka diversifikacija uz pažljiv odabir pojedinih zemalja, sektora i kompanija i dalje od presudne važnosti.
Piše: Karin Kunrath, glavna direktorica za ulaganja u Raiffeisen Capital Managementu
