Stres se već godinama smatra „zlom stoljeća“. Uzrok nastanka mnogih teških bolesti, stres, za sve nas predstavlja zdravstvenu prijetnju; kod nekih može izazvati profesionalnu iscrpljenost, dok kod drugih stvarnu depresiju. Svi smo manje ili više pod stresom. Svatko je od nas doživio stres kao neugodan osjećaj zbog toga što se manifestira kao nervoza, iritacija, ljutnja ili obeshrabrenost… No, zapravo, na biološkom planu, stres ima potpuno drugačije značenje. To je odgovor organizma u obliku prilagodbe na neugodne svakodnevne situacije s kojim se susrećemo.
U svakoj potencijalno opasnoj situaciji (faza alarma), organizam se „priprema za borbu“. Izlučuje adrenalin i kortizol kako bi mobilizirao izvore energije potrebne za „bijeg“ i eventualnu „borbu“. U slučaju dugotrajnog stresa (faza otpora), razina kortizola raste i on se nakuplja u tijelu, a serotonin i dopamin se izlučuju u značajnim količinama, no zatim se brzo potroše. Ovakva hiperkortizolemija može izazvati probleme s imuno sustavom, regulacijom metabolizma šećera i masti, promjenama u spavanju i raspoloženju, pa čak i promjenama u moždanim stanicama-neuronima.