Čak 60% osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj su žene. Ipak, u čak 67% trgovačkih društava izlistanih na burzi u nadzornim odborima nije bilo nijedne žene, a u 34% ih nije bilo nijedne žene u upravi. CEE kompanije s nadprosječnom zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama (preko 30%) imaju 26% veću profitabilnost u usporedbi s kompanijama bez ženskog upravljačkog kadra. I tako, dok tvrtke mogu profitirati od žena na vodećim pozicijama, žene su i dalje potplaćene u odnosu na muške kolege. Žene u Europskoj uniji u prosjeku zarade 12,7% manje, a u Hrvatskoj 11,1% manje.
Podaci na razini EU svjedoče da povećanje rodne ravnopravnosti izravno utječe na napredak gospodarstva. Zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti imaju i ostvaruju značajne prednosti. Kako se podzastupljenost žena na direktorskim položajima u EU već se dulje smatra problemom, a samoregulirajuće mjere nisu dale rezultate, koncem prošle godine EU je usvojila Direktivu koja države članice obavezuje da do sredine 2026. povećaju udio žena na direktorskim pozicijama. Tako će trgovačka društva u nadzornim odborima morati imati najmanje 40% žena, a na 33% svih direktorskih položaja u tvrtkama morat će se imenovati žene. Preciznije, direktiva ne nalaže da se poveća udio žena već podzastupljenog spola. U praksi su to, kako u Hrvatskoj tako i u ostatku Europe, upravo žene.