Projekcije Europskog parlamenta predviđaju da će u bliskoj budućnosti 90% poslova zahtijevati neku razinu e-vještina i digitalne pismenosti. Njihovi podaci, kao i brojna istraživanja, također ukazuju na poražavajuće statistike vezane uz digitalnu pismenost žena, pa čak i korištenje moderne tehnologije. U nekim segmentima, rodni je digitalni jaz danas izraženiji nego što je bio prije deset godina.
UNESCO definira digitalnu pismenost kao “sposobnost sigurnog i primjerenog pristupa, upravljanja, razumijevanja, integriranja, komuniciranja, procjene i stvaranja informacija putem digitalnih uređaja i umreženih tehnologija za sudjelovanje u ekonomskom i društvenom životu.” UN-ova Međunarodna telekomunikacijska unija isti pojam definira kao sposobnost korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u svakodnevnom životu radi postizanja određenih ciljeva. Obje definicije upućuju na vještine koje su ključne za sudjelovanje i ostvarivanje ciljeva u svakodnevnom životu.
