Mihaela Trbojević obnaša dvije iznimno zahtjevne i odgovorne funkcije – predsjednica je Uprave Span Centra kibernetičke sigurnosti te članica Uprave Spana zadužena za razvoj proizvoda i usluga. Po struci inženjerka koja je vrlo rano u karijeri shvatila važnost spajanja tehnološke ekspertize s poslovnim i liderskim vještinama, Trbojević danas upravlja ustanovom koja oblikuje nove generacije stručnjaka u jednom od najdinamičnijih sektora današnjice. Ključni zaključak našeg razgovora svodi se na jasnu poruku: bez obzira na to koliko tehnologija, pa i umjetna inteligencija, brzo napreduje, stvarna sigurnost organizacija i dalje počiva na ljudima, njihovoj kontinuiranoj edukaciji i sposobnosti prilagodbe.
Edukacija temeljena na stvarnom iskustvu
Govoreći o poziciji Span Centra kibernetičke sigurnosti – koji je u međuvremenu postao i Ustanova za obrazovanje odraslih – na današnjem tržištu, Trbojević ističe njegovu sveobuhvatnost. Pristup Centra ne svodi se na nuđenje pojedinačnih tečajeva, već na programe koji dižu razinu sigurnosti cijele organizacije, educirajući sve razine – od uprave i menadžmenta do IT stručnjaka i svakog pojedinog zaposlenika.
“Naša ključna uloga nije samo obrazovati stručnjake, već pomoći organizacijama izgraditi kulturu sigurnosti, razviti potrebne kompetencije i postići veću otpornost na kibernetičke prijetnje kroz cijelu organizaciju,” istaknula je.
Na pitanje kako uspijevaju održati edukacije aktualnima u industriji koja se mijenja na tjednoj bazi, objašnjava da je presudno to što predavači dolaze ravno iz prakse. Riječ je o stručnjacima Spana koji svakodnevno rješavaju stvarne incidente, analiziraju prijetnje i implementiraju rješenja.
“Sadržaj naših edukacija prati tempo promjena industrije zato što ga kreiraju i izvode ljudi koji te promjene svakodnevno žive,” naglašava Trbojević. Objašnjava da upravo rad na izazovnim projektima, suradnja s velikim korisnicima i kultura kontinuiranog učenja omogućuju Spanu da takve stručnjake privuče i zadrži.
Vještine modernog lidera
Osvrćući se na vlastite upravljačke funkcije, izdvojila je četiri ključne vještine potrebne za uspjeh na takvim pozicijama: sposobnost povezivanja različitih perspektiva, kontinuirano učenje, otpornost te donošenje odluka u uvjetima neizvjesnosti. Prisjećajući se svojih početaka, napominje kako inženjerima samo tehničko znanje nije dovoljno za napredovanje, zbog čega je i sama nedavno završila Technical Leadership Program u organizaciji FER-a i IEDC Bled School of Management.
“Moje iskustvo je da su certifikacije i edukacije važan alat za profesionalni razvoj, ali najveća vrijednost dolazi iz kombinacije formalnog učenja, rada na stvarnim projektima i razmjene iskustava s drugim stručnjacima,” navela je.
Kada je pak riječ o onome što se danas traži od samih eksperata za kibernetičku sigurnost, uz neizostavan tehnički temelj, Trbojević pojašnjava da stručnjak mora znati jasno komunicirati rizike tehničkim, ali i netehničkim dionicima. Nužne su analitičke vještine, kritičko razmišljanje, ali i sposobnost zadržavanja smirenosti u kriznim situacijama pod velikim pritiskom.
Prostor za žene
Dotaknuli smo se i prisutnosti žena u IT-u i kibernetičkoj sigurnosti. Iako primjećuje rast, smatra da se on odvija presporo, osobito kada je riječ o vodećim i specijalističkim pozicijama. Nužno je, kaže, da djevojke i žene vide primjere žena koje vode timove i donose strateške odluke u tehnologiji.
“Kibernetička sigurnost je posebno zanimljiva jer nije samo tehnička disciplina. Ona traži analitičnost, komunikaciju i razumijevanje ponašanja ljudi,” objasnila je na pitanje o potencijalu za veće uključivanje žena.
Onima koje tek razmišljaju o karijernom zaokretu prema IT-u, savjetuje da bez straha krenu istraživati i učiti, ne čekajući “savršenu podlogu”. U tu svrhu Span Centar nudi mikrokvalifikacije za analitičare kibernetičke sigurnosti i Cloud Security stručnjake. Posebno su fokusirani i na mlade, pa tako 24. kolovoza ove godine kreće i nova Ljetna akademija za buduće stručnjake, namijenjena srednjoškolcima i studentima.
“Ženama bih poručila da se ne pitaju pripadaju li ovoj industriji, nego da se usmjere na stjecanje znanja i iskustva. Industriji su potrebne različite perspektive, a upravo raznolikost timova često donosi najbolja rješenja,” snažna je poruka koju je uputila.
Budućnost obrane
Razgovor smo priveli kraju pogledom u budućnost. U idućih pet godina, smatra Trbojević, kibernetička sigurnost postat će još kritičniji dio poslovne strategije. Najveći izazov bit će brzina, jer napadači već koriste automatizaciju i umjetnu inteligenciju za skaliranje napada. Iako će AI istovremeno postati i ključni alat obrane, upozorava da se na njega ne smije gledati kao na magični štapić.
“AI nije čarobno rješenje. On može značajno povećati učinkovitost, ali mora biti pravilno upravljan, nadziran i integriran u sigurnosne procese,” zaključila je, poentirajući za sam kraj da usprkos svom napretku tehnologije, ljudi i dalje ostaju najvažnija linija obrane.
Sadržaj nastao u suradnji sa Spanom.
Foto: Span
