Kada govorimo o klimatskim promjenama i ženama uglavnom prikazujemo žrtve, pogotovo ako dolaze s globalnog juga, no kakva je pozicija žena globalnog sjevera?
Budući da su žene globalnog juga iznadprosječno pogođene lošim i očajnim socioekonomskim faktorima, manjkom resursa i tradicionalnim rodnim ulogama, rijetko ih prikazujemo kao djelatne subjekte. Umjesto toga, govorimo o teretima koje ove žrtve podnose. No, loša pozicija ne čini nas žrtvama. Tek manjak prostora za akciju dovodi nas u poziciju pasivnog objekta. Čak i kada osnažujemo ove društvene skupine, i dalje smo u granicama diskursa žrtve i djelatnog subjekta.
Pridružite se da biste nastavili čitati.