Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta održao je saslušanje posvećeno zaštiti djece i maloljetnika na internetu. Rasprava se odvija uoči donošenja novog europskog zakona koji bi trebao regulirati to područje, a čije se predstavljanje očekuje krajem ove godine. Tijekom sjednice ponovno su izneseni zahtjevi da se djeci mlađoj od 16 godina zabrani pristup društvenim mrežama, kao i da se zabrane dizajnerska rješenja digitalnih platformi koja kod korisnika ciljano izazivaju ovisnost.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan sudjelovala je u raspravi, upozorivši na zabrinjavajuće stanje fizičkog i mentalnog zdravlja najmlađih. Zastupnica je navela kako svake godine postoji problem s brojem djece koja ne uspijevaju upisati prvi razred zbog nerazvijenih motoričkih vještina ili emocionalne nezrelosti, dok podaci pokazuju da gotovo polovica učenika četvrtih razreda ima poteškoća s pisanjem kraćih priča.
Način života
Prema Borzan, situacija je izrazito ozbiljna i kod starije djece te svaka druga djevojčica u dobi između 13 i 15 godina izjavljuje da je nesretna. Borzan je iznijela i podatke istraživanja iz Španjolske prema kojima je više od 15 posto mladih u dobi od 14 do 17 godina pokušalo samoubojstvo, dok je gotovo 30 posto prijavilo neki oblik samoozljeđivanja u posljednjih godinu dana.
Zastupnica uzroke takvih trendova pronalazi u načinu života današnje djece i mladih, koji predstavljaju prvu generaciju koja u potpunosti odrasta uz pametne telefone. Prema podacima koje je predstavila, mladi u Europskoj uniji u prosjeku provode sedam sati dnevno na internetu. Čak 78 posto njih provjerava svoj mobilni uređaj svakih sat vremena, dok je gotovo polovica neprestano povezana na mrežu.
Aktivni na mrežama
Unatoč službenim dobnim ograničenjima, Borzan je istaknula kako većina djece aktivno koristi mreže poput Facebooka, Instagrama i TikToka. Istraživanja pokazuju da 60 posto djece upisuje lažne podatke o svojoj dobi kako bi otvorili korisnički račun, dok je u Danskoj 94 posto djece prisutno na društvenim mrežama prije navršene trinaeste godine. Kako bi ilustrirala opasnosti algoritama, podsjetila je na nedavni eksperiment organizacije Amnesty International u Francuskoj, u kojem su izrađena tri lažna profila trinaestogodišnjaka. “Bilo je potrebno manje od sat vremena da TikTokov algoritam počne prikazivati depresivne sadržaje, a 3-4 sata sadržaj koji romantizira samoubojstva”, upozorila je Borzan.
Da građani prepoznaju važnost ove teme pokazuje i posljednje istraživanje Eurobarometra, prema kojem 91 posto građana Hrvatske smatra da zaštita djece na internetu mora biti politički prioritet. Zastupnica je taj javni interes suprotstavila financijskim rezultatima tehnoloških kompanija. Prema njezinim navodima, Instagram od oglašavanja usmjerenog prema tinejdžerima u dobi od 13 do 17 godina godišnje zaradi oko četiri milijarde dolara, dok TikTok čak 35 posto svojih prihoda ostvaruje upravo od te dobne skupine. Dok se milijarde zarađuju na dječjoj pažnji, cijenu kroz sve lošije mentalno zdravlje mladih plaćaju roditelji i društvo u cjelini, navela je Borzan te poručila da Europa mora staviti zaštitu djece ispred profita digitalnih platformi.
Foto: Europski parlament, Nano Banana 2 (Ilustracija)
