Paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 eura od 2027. godine neće porasti davanja državi, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, što znači da je ublažena ta mjera iz Vladinog antiinflacijskog paketa najavljenog u svibnju.
Kada je riječ o malim iznajmljivačima, mjere nisu ublažene. U prvoj kategoriji, koja uključuje turistički najrazvijenije sredine, donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu povećava se sa 100 na 150 eura, dok se u drugoj kategoriji diže sa 70 na 100 eura.
Predstavljajući mjere koje idu u javno savjetovanje, Ćorić je spomenuo provedene konzultacije s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK), ali ne i peticiju ili prijedloge koji mu stižu od Udruge Glas poduzetnika (UGP).
Vlada ignorira upozorenja UGP-a
Iz UGP-a pak pozdravljaju ublažavanje, ali nisu zadovoljni te će, kažu, ako Vlada nastavi ignorirati njihova upozorenja i izostane dijalog, pokrenuti pripreme za prosvjed i „pozvati poduzetnike, obrtnike, samozaposlene i njihove obitelji da jasno pokažu kako je granica prijeđena“. Smatraju da problem nije riješen jer se za obrtnike iznad praga od 40.000 eura i dalje predviđa značajno povećanje davanja, bez javno objavljenih analiza i bez uključivanja predstavnika poduzetnika u pripremu konačnog rješenja.
„Udruga Glas poduzetnika neće mirno promatrati kako Vlada nove troškove ponovno prebacuje na poduzetnike i obrtnike“, poručuju, te dodaju: „Najavljeno povećanje davanja za dio paušalnih obrtnika neće bitno napuniti državni proračun. Za državu je riječ o iznosu koji se u ukupnim prihodima gotovo neće osjetiti. Za obrtnika dodatnih 1350 ili 3000 eura godišnje može biti razlika između nastavka poslovanja i zatvaranja obrta.“ Poručuju da Vlada – ako želi tom mjerom suzbijati prikriveno zapošljavanje – treba utvrditi konkretne zloupotrebe i kazniti odgovorne: „Nije prihvatljivo kažnjavati cijelu skupinu obrtnika zato što država nije sposobna uvesti red u sustav koji sama vodi.“
Podsjetimo, Vladin antiinflacijski paket će donijeti promjene u oporezivanju paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu, uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže poduzeća, kao i ukidanje poreza na dohodak od mirovina. Dio tog paketa je i nastavak energetskih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, mjere jačanja proračunske discipline, kao i moratorij na sve administrativne cijene koje određuje država i poduzeća u njenom vlasništvu.
Ublažavanje za 77 tisuća obrtnika
Što se tiče paušalnih obrtnika, prema ranijim Vladinim najavama povećanja opterećenja bila bi pošteđena prva tri porezna razreda, dok će po novom prijedlogu to biti i iduća dva, prenosi Hina, što znači da sve ostaje isto za paušalne obrtnike koji godišnje uprihode do 40.000 eura. Prema procjeni Ministarstva financija, time je obuhvaćeno 83,4 posto svih paušalnih obrtnika.
Ukupan godišnji iznos davanja za porez i doprinose za šesti porezni razred, porast će za 1336 eura ili 30 posto, dok će u najvišem poreznom razredu, onom s godišnjim prihodima od 50.000,01 do 60.000 eura, skok iznositi 66 posto ili 3033 eura. I dva najviša razreda su, međutim, na koncu dobila povoljniji tretman u odnosu na svibanjske Ćorićeve najave.
Iz HOK-a su objavili da će ublažavanjem poreznih mjera više od 77.000 paušalnih obrtnika nastaviti poslovati pod jednakim poreznim uvjetima kao i dosad: „Istodobno je u odnosu na prvotni prijedlog ublaženo povećanje poreznog opterećenja u dva najviša razreda paušalnog oporezivanja. Porezno opterećenje je u novom prijedlogu smanjeno onima u razredima do 50.000 i do 60.000 EUR primitaka, za 600, odnosno 720 EUR godišnje po obrtniku, čime će hrvatskim paušalnim obrtnicima godišnje ostati više od 27 milijuna eura za razvoj poslovanja, ulaganja i očuvanje radnih mjesta“. Dodaju da će u nastavku zakonodavnog postupka nastaviti zagovarati dodatno ublažavanje opterećenja.
Ministar je na konferenciji za medije razlagao i o velikim razlikama u porezima i doprinosima koje uplaćuju “paušalci” u odnosu na nesamostalni rad, odnosno poreze i doprinose koje poslodavac mora uplatiti za radnika. Zbog toga je, rekao je, narastao broj paušalnih obrta, a Vlada smatra da među njima ima i prikrivenog nesamostalnog rada.
Najpovoljnija oblik rada
Poručuje da i nakon izmjena u sustavu oporezivanja paušalnih obrtnika hrvatski porezni sustav ostaje jedan od najpovoljnijih za taj oblik rada u EU. Iznio je podatak da je samo od najave novih mjera u sustav paušalnog obrtništva zabilježeno oko 1750 novih paušalista. Objašnjava pritom da je namjera pri uvođenju modela paušalnog oporezivanja obrtnika bilo pojednostavljenje poslovanja, a ne da jedan oblik poslovne aktivnosti bude porezno puno povoljniji od ostalih. Najavljene izmjene on tako vidi kao “malo povećanje pravednosti u sustavu”.
Kada je riječ o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, on se odnosi na velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj, njih oko 1800, s izuzetkom onih koje više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju izvan RH, čime se štite izvozno orijentirane kompanije. Pritom će se dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama, 2023., 2024. i 2025. godine. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe. Međutim, prekomjerna profitna marža, ako je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto.
Ćorić je ustvrdio da ovaj porez ima preventivni karakter, s obzirom na to da se odnosi na ovu godinu, pa svi koji su u prvih pet mjeseci imali prekomjerne marže, imaju ih priliku do kraja godine smanjiti i tako izbjeći dodatno oporezivanje. Naposljetku, logika je i cilj da se one koji su u ovoj godini neopravdano podizali profitne marže “demoralizira” za nastavak takve prakse ubuduće, izjavio je.
Foto: Ministarstvo financija, UGP, Canva
