Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenula je istragu zbog curenja osobnih podataka iz sustava ANON Ministarstva pravosuđa, nakon što je ovu temu u medijima pokrenuo portal Women in Adria.
Podsjetimo, AI sustav ANON, na koji je Ministarstvo pravosuđa do sada potrošilo gotovo 300.000 eura, u javno objavljenim sudskim presudama često ostavlja osobna imena, prezimena i druge osobne podatke, kao i brojne druge podatke iz kojih se lako može utvrditi identitet osoba u presudama.
Otkrivanje podataka
Iako ovaj problem pogađa sve sudske odluke, od imovinskih sporova i prekršaja do kaznenih postupaka, poseban je problem što pogađa i presude u kojima su stranke maloljetnici – i kao žrtve i kao počinitelji kaznenih djela, ali i kao sudionici u drugim sporovima.
AI sustav ANON trebao bi anonimizirati osobna imena, prezimena, datume rođenja, adrese i OIB-e, no često ove podatke ostavlja u obrazloženju odluke, u citatima svjedoka, u opisu šireg kontesta slučaja, u posvojnim oblicima… Dodatno, sustav uopće ne uklanja druge identifikatore, poput imena škola koje žrtve pohađaju, domova u kojima su žrtve smještene i drugih podataka iz kojih je lako otkriti osobe o kojima se radi u presudi.
“Agencija za zaštitu osobnih podataka pokrenula je postupanje u slučaju korištenja sustava ANON kako bi utvrdila sve relevantne informacije o javnoj objavi osobnih podataka u sudskim presudama”, potvrdili su iz agencije za Women in Adria.
Korektivne ovlasti
Iako AZOP tijelima javne vlasti ne može izreći upravne novčane kazne, agencija raspolaže korektivnim ovlastima. Te ovlasti uključuju izricanje opomena, nalaganje hitnog uklanjanja podataka, te privremenu ili trajnu zabranu obrade podataka. S druge strane, osobe čiji su identiteti otkriveni na ovaj način mogu tražiti naknadu štete.
Problem je što se kroz sustav ANON sve prvostupanjske presude objavljuju automatski. Iako je Pravilnikom o anonimizaciji sucima ostavljena mogućnost da daju dodatne upute kako bi se uklonili dijelovi odluka iz kojih se može ustvrditi identitet stranaka – na što se Ministarstvo pozvalo u svojem odgovoru – u praksi su suci toliko zatrpani slučajevima i obavezama da za to rijetko mogu odvojiti vremena.
“Treba imati na umu da suci nemaju niti zapisničare koje bi morali imati, a kamoli da se uvodi dodatna obveza u ovom pravcu”, kazao nam je odvjetnik Berislav Velčić. “Dolazi do odgađanja rasprava iz puke činjenice da nema zapisničara ili da nitko nije sucu u spis dostavio podnesak od mjesec dana ranije i tome slične svakodnevne pojave otežanog rada koje ne bi smjele postojati”, pojasnio je.
Kršenje GDPR-a
Stručnjaci s kojima smo razgovarali slažu se da ovakav način objave sudskih odluka nikad nije trebao biti uveden, te da u sadašnjem obliku sigurno krši Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).
Prema Velčiću, krši se cijeli niz zakona, od Zakona o sudovima, Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o obveznim odnosima, ali i potencijalno Akt o umjetnoj inteligenciji.
“Članak 130. Zakona o sudovima propisuje strogu zakonsku dužnost sudaca i sudskih službenika da čuvaju tajnost svih podataka koje su saznali o strankama i njihovim pravima u postupku”, naglasio je Velčić.
AZOP je još krajem 2024. upozorio da je prilikom objave anonimiziranih sudskih odluka “potrebno voditi računa da se zamjene ili ispuste dijelovi teksta, a sve kako se prilikom njihove objave ne bi objavljivali osobni podaci fizičkih osoba”.
Uz sadašnji način objavljivanja sudskih presuda u Tražilici odluka sudova RH, to se često ne događa, na što je krajem prošle godine upozorio i Ured pravobraniteljice za djecu.
Traljavo napravljeno
“Sama anonimizacija je hvalevrijedna, to je trebalo davno napraviti, automatizirana AI da to lijepo sve sakrije, ali to je traljavo napravljeno”, kazao je za Women in Adria Igor Barlek, konzultant za GDPR.
Stručnjakinja za GDPR i LLM-ove Marija Bošković Batarelo također se složila da je aktualni sustav problematičan. “Okolnost da se ime kombinira s drugim kontekstualnim podacima (poput naziva škole, razreda i godine pohađanja) stvara situaciju u kojoj svaka osoba iz djetetove okoline ili šire javnosti može bez nerazmjernog napora nedvosmisleno utvrditi o kome se radi”, kazala nam je.
“Susjedi će shvatiti o kome se radi, svi u školi će shvatiti o kome se radi…”, pojasnio je i Barlek.
“Presuda iz koje se može utvrditi identitet žrtve, počinitelja, svjedoka ili bilo kojeg drugog pojedinca nije anonimizirana, a što znači da je objavom presude došlo do obrade i otkrivanja osobnih podataka bez pravne osnove”, kazala je za Women in Adria odvjetnica Jelena Mustafa.
“Rješenje, naravno, nije odustati od objave presuda, nego osigurati učinkovitu anonimizaciju. Odgovornost je na onome tko je uveo sustav u primjenu”, rekla je Mustafa.
Glavni je problem – na što je upozorio i Ured pravobraniteljice – što izostaje ljudski nadzor nad objavama, ili što je on nedostatan u praksi. “Svi mi koji radimo na podacima znamo da ipak na kraju ne prepuštaš sve da radi stroj. Moraš na kraju, pogotovo ako se radi o osjetljivim stvarima, to sam još jednom pogledati”, kazao je Barlek.
Od Ministarstva pravosuđa smo zatražili dodatna pojašnjenja – prvenstveno o tome zašto se već gotovo godinu dana nije uvelo obavezno ručno pregledavanje barem objava u kojima su maloljetnici, ali i o samom razmjeru problema. Odgovore ćemo objaviti kad i ako ih dobijemo.
Foto: Women in Adria, Instagram Damir Habijan
