Nakon što smo objavili kako se u Tražilici odluka sudova RH mogu pronaći brojne presude iz kojih se može otkriti identitet maloljetnih žrtava zločina, kao i identiteti drugih sudionika u mnogim drugim postupcima, dobili smo odgovor Ministarstva pravosuđa.
Ministarstvo je svoj odgovor poslalo samo nekoliko sati nakon objave članka, iako prije toga više od pet dana nije odgovaralo na naše upite.
“Sustav radi kako je zamišljeno, krivi su su suci”
Podsjetimo, u Tražilici se objavljuju anonimizirane odluke svih sudova u Republici Hrvatskoj. Anonimiziraju se uz pomoć AI sustava ANON koji bi trebao ukloniti osobne podatke počinitelja, žrtava, svjedoka i ostalih stranaka u drugim sudskim postupcima, koji je plaćen 160.000 eura i na čije je održavanje do sada potrošeno dodatnih 127.000 eura.
Međutim, u nasumičnom uzorku od 30-ak presuda, redom slučajeva u kojima je oštećenik maloljetna osoba, pronašli smo samo jednu presudu iz koje se identitet niti jedne strane u postupku nije mogao izravno ili neizravno ustvrditi. U svim ostalim presudama ostala su osobna imena u posvojnom obliku, imena i prezimena u citatima svjedoka ili vještaka, imena škola ili vrtića koje su žrtve pohađale, i brojni drugi identifikatori koji otkrivaju identitet žrtava ili počinitelja.
Iz odgovora Ministarstva ne vidi se da aktualnu situaciju doživljava kao spornu ili problematičnu, unatoč velikom broju presuda koje otkrivaju osobne podatke i identitete stranaka u postupku. Prema Ministarstvu, sustav radi kako je zamišljeno, a za njegove su propuste krivi – suci koji potpisuju odluke.
Navode kako je uređenje Pravilnika o anomizaciji – koji potpisuje ministar – “nužno nomotehnički ograničeno” jer ne može obuhvatiti sve situacije, “pa je Pravilnikom propisan minimalan skup podataka koji se uvijek i nužno anonimiziraju, ali i mogućnost dodatne anonimizacije sudskih odluka”.
Ministarstvo se tu poziva na članak 3. stavak 3. Pravilnika, prema kojem “sudac koji donese sudsku odluku može odlučiti i da se pojedini dijelovi teksta sudske odluke dodatno anonimiziraju ako bi se bez toga mogle identificirati osobe čiji se identitet štiti anonimizacijom ili radi sprječavanja otkrivanja tajnosti podataka.”
Što je tražila pravobraniteljica za djecu, a Ministarstvo se oglušilo
S obzirom na količinu propusta u anonimizaciji, proizlazi da bi suci morali ručno prolaziti kroz svaku svoju presudu nakon što je automatski obrađena AI sustavom ANON, i tražiti uklanjanje svih dijelova presude iz kojih se izravno ili neizravno može otkriti identitet stranaka.
Ministarstvo, koje samostalno donosi Pravilnik i može ga izmijeniti u bilo kom trenutku, ipak ga nije do sada izmijenilo na način da ručni pregled bude obavezan, barem u slučajevima u kojima se radi o maloljetnim žrtvama.
Upravo je to od Ministarstva tražila pravobraniteljica za djecu krajem prošle godine, kada je Ministarstvo upozorila na postojanje problema – da se presude u kojima se nalaze maloljetnici nedostatno anonimiziraju, te da se otkriva njihov identitet.
Unatoč upozorenju, Ministarstvo nije izmijenilo Pravilnik, niti je na bilo koji drugi način uvelo nove procedure koje bi onemogućile objavu podataka o maloljetnicima, kao ni o drugim strankama u drugim postupcima.
“Dobili smo određen broj prijava”
Na jasno pitanje kada su zaprimili prvu pritužbu na sustav i koliko su ih dobili do sada, Ministarstvo je odgovorilo kako je do listopada ove godine zaprimilo “određeni broj prijava”.
Napomenuli su i kako je, prema nedavnom mjerenju, “učestalost propusta u anonimizaciji ispod 0,5 % pojavnica za osobna imena”.
Međutim, kako se u pojedinim presudama osobna imena mogu naći više desetaka puta – od spominjanja optuženika i oštećenika, vještaka, svjedoka, zatim u citatima, zatim u objašnjavanju međusobnih odnosa stranaka, pojavnica od 0,5 % značila bi da se ostavlja jedno osobno ime na svakih 200 pojavljivanja. U dužim presudama to bi značilo barem jedna pojava.
Ministarstvo nije navelo učestalost propusta za prezimena, adrese, datume rođenja, OIB-e i druge identifikatore koji su propisani Pravilnikom, niti je dalo ikakve informacije o učestalosti objave drugih, indirektnih identifikatora.
Što kaže Zakon o sudovima
Zakon o sudovima jasno propisuje da se sve sudske odluke javno objavljuju “uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje prava o zaštiti osobnih podatataka”, no iz naše je istrage očito da se to ne događa u velikom broju slučajeva – anonimizacija nije dostatna, objavljuju se osobni podaci. Otkrivaju se imena i identiteti žrtava.
Prošlo je gotovo godinu dana otkad je Ured pravobraniteljice upozorio Ministarstvo na propuste. Ne znamo jesu li na propuste upozoreni i ranije, jer su nam na to pitanje propustili odgovoriti. Od tada do danas nije učinjena nikakva promjena u Pravilniku ili procedurama koja bi onemogućile otkrivanje identiteta i objavu osobnih podataka, pa čak ni u slučajevima na štetu djece.
Foto: Nano Banana 2 (ilustracija), Ministarstvo pravosuđa
