U Hrvatskom saboru prošlog je mjeseca konačno ratificirana Konvencija između Hrvatske i SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Nakon diplomatskih napora koji su trajali duže od dva desetljeća mogla bi se konačno otvoriti nova prilika za hrvatske izvoznike, pogotovo za one u IT sektoru koji su do sada izbjegavali izravno poslovanje s SAD-om, ali i ukinuti jedna od prepreka koja je Hrvatsku činila manje privlačnom za ulaganje američkim tvrtkama.
Za hrvatsku diplomaciju, ovo je pitanje bilo na dnevnom redu još od sredine devedesetih, kada su u SAD poslani prvi zahtjevi za pregovore o ovoj temi, međutim Hrvatska je dulje vrijeme bila nisko na listi prioriteta State Departmenta, kao malo tržište čiji potencijal ne opravdava veliki administrativni trošak izrade i provedbe ovog sporazuma.
Niz veleposlanika
Cijeli niz američkih veleposlanika u Hrvatskoj – njih sedam kroz zadnjih dvadeset godina – spominjao je sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kao jedan od svojih prioriteta, za što se snažno zalagala i Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham).
Robert Bradtke, James B. Foley i Kenneth H. Merten, veleposlanici između 2006. i 2015. povremeno su spominjali sporazum, no tek je veleposlanica Julieta Valls Noyes nakon sastanaka s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem navodila sporazum, uz ukidanje viza, kao jedan od primarnih ciljeva za poboljšanje bilateralnih odnosa.
Njezin nasljednik, W. Robert Kohorst, koji je u Hrvatskoj bio između 2018. i 2021. prvi je veleposlanik koji je jasno naveo da je sporazum, uz LNG terminal na Krku i ukidanje viznog režima, “jedan od tri stupa američko-hrvatskih odnosa”.
Potpisivanje 2022.
Sam rad na sporazumu i njegovo inicijalno potpisivanje većinom je vodio otpravnik poslova, Charge d’Affaires Mark Fleming u periodu do 2024. kada SAD nije imao akreditiranog veleposlanika u Hrvatskoj. Fleming je i osobno otputovao u Washington 2022. kako bi nazočio potpisivanju sporazuma između tadašnjeg ministra financija Marka Primorca i američkog podtajnika Josea W. Fernandeza.
No, unatoč potpisivanju još nije dolazilo do ratifikacije, a Hrvatska i SAD trebale su potpisati i dodatni protokol koji je sporazum uskladio s međunarodnim pravilima, što su veleposlanice Nathalie Rayes i današnja Nicole McGraw, koja je protokol i završila, postavile kao svoje glavne priorirete.
Hrvatska je sada odradila svoj dio posla – Zakon o potvrđivanju Konvencije izglasan je jednoglasno u Saboru 25. rujna 2026., a sljedeći je korak još ratifikacija u američkom Senatu. Počet će se primjenjivati s početkom prve sljedeće godine nakon ratifikacije, što bi moglo biti već 2027. ako se ratificira do kraja godine, no izglednije je da će biti 2028.
Prednosti za poduzetnike
Što ovaj sporazum konkretno znači za hrvatske poduzetnike i američke investitore, ukratko nam je pojasnila Majda Knežević, direktorica računovodstvenog servisa Regulus.
Do sada se u SAD-u na isplate dividendi, kamata i autorskih naknada plaćao porez po odbitku – withholding tax – od 30%, što je posebno važno za poslovanje povezano s autorskim pravima, licencama i drugim oblicima intelektualnog vlasništva..
“Ono što je najvažnije je da će se promijeniti stopa”, kazala je Knežević. “Znači sad bi se s 30 posto poreza po odbitku na isplate iz SAD-a to spustilo na 5 do 15 posto”, objasnila je.
“Što se tiče autorskih naknada, mislim da se spušta na 5 posto”, kazala je, i dodala kako je to značajno za IT tvrtke i razne oblike intelektualnih usluga, koje su do sada ili morale trpjeti visoke stope, ili su – što je bio puno češći scenarij – jednostavno odustale od SAD-a kao tržišta.
“Jako puno imamo IT firmi koje su upravo zbog toga izbjegavale poslovanje s Amerikom”, rekla je Knežević.
Riješena i druga pitanja
Sam Sporazum također uređuje i pitanje oporezivanja radnika i mirovina – kako Hrvata koji rade u SAD i Amerikanaca koji rade u Hrvatskoj, pa tako i za one koji u Hrvatskoj primaju mirovinu iz SAD-a ili primaju hrvatsku mirovinu u SAD-u.
Za potencijalne investitore, uklonit će se porezna neizvjesnost, stvorit će se jasan i predvidljiv porezni okvir kakav već postoji u većini drugih EU država, čime će se ukloniti jedan od poreznih nedostataka Hrvatske u odnosu na većinu drugih članica EU-a kao potencijalne lokacije za otvaranje podružnica ili za druge američke investicije.
Nakon više od 20 godina priča i pregovora, Hrvatska je konačno odradila sve što je trebala da se ovaj sporazum privede kraju. Kada se Konvencija konačno ratificira i u SAD-u, mnogi će naši poduzetnici imati opravdani razlog – otvoriti šampanjce.
Foto ilustracija: Nano Banana 2, Regulos
