Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Olivér Várhelyi, koji je u četvrtak bio u Strasbourgu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, konkretno zadnjoj točki pod nazivom „Zaštita zdravlja ljudi od otrovnih tvari““, ni u uvodnom ni u zaključnom dijelu svog izlaganja nije eksplicitno spomenuo Hrvatsku niti slučaj ilegalnog opasnog otpada zakopanog u Gospiću. O tome je, međutim, govorio niz eurozastupnika, i to ne samo iz Hrvatske.
Zlouporaba unutarnjeg tržišta EU
Dio ih je bio usmjeren na kritiku sustava i dosadašnjih propusta u Hrvatskoj, dio je naglašavao problem kriminala i mafije koja se bavi otpadom u EU, dio navodio da se hrvatska Vlada uhvatila u koštac sa sanacijom, a dio govorio načelno o brizi za zdravlje ljudi koje je u EU ugroženo zbog opasnih kemikalija u industriji i okolišu.
Istina, sve skupa se događalo u polupraznoj dvorani, pa je bilo očito da gospićki poblem (još) nije izazvao veliku pažnju izvan uskog kruga. No, Várhelyi ga nije mogao baš potpuno ignorirati – uostalom, početkom 2025. godine je i Europol objavio da je pomogao istragu u tom slučaju ilegalnog uvoza opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke u Hrvatsku – te je na koncu nešto ipak izustio.
„Što se tiče konkretnog slučaja koji je danas najviše istican, sasvim je jasno da nezakonita prekogranična pošiljka otpada predstavlja zlouporabu unutarnjeg tržišta te je Komisija stoga spremna surađivati sa svakom državom članicom pogođenom takvom praksom“, rekao je povjerenik Várhelyi. Što bi to moglo značiti za sanaciju, vidjet ćemo, ali na konkretna pitanja iz debate nije odgovorio.
Poziv Komisiji da prati slučaj Gospića
U raspravi je, inače, predstavnik Zelenih/ESS u EP-u Gordan Bosanac pozvao Komisiju da prati ovaj slučaj u Hrvatskoj „budući da nacionalna vlada mjesecima ne uspijeva riješiti ovaj ekocid u schengenskom prostoru“.
Povjerenika je pak upitao kako je bilo moguće „na nacionalnoj razini deregulirati nadzor uvoza otpada, a da je to i dalje u skladu s Uredbom o pošiljkama otpada?“ Naglasio je i da je potrebno donijeti jasna pravila prema kojima „država koja nema kapacitete za oporabu otpada ne može otpad ni uvoziti, jer inače isti završi u tlu i vodu“.
Tomislav Sokol, kao dio grupacije PPE, predložio je pak tri koraka: da Europol dobije stalnu specijaliziranu operativnu skupinu koja će povezati policiju, carinu, okolišna i financijska tijela, provoditi zajedničke istrage, razbijati kriminalne mreže i pratiti njihov novac. Drugo, kada ilegalno odloženi otpad ugrožava zdravlje ljudi i okoliš da EU mora odmah reagirati i pomoći u sanaciji putem mehanizma Unije za civilnu zaštitu, a europski digitalni sustav praćenja pošiljaka otpada mora se „povezati s nacionalnim podacima kako bismo na vrijeme otkrili sumnjive tokove i spriječili ilegalno odlaganje“. Kao treće je naveo da se građanima koji pretrpe štetu mora omogućiti kolektivna pravna zaštita i pravedna naknada.
Što će EU s “vječnim kemikalijama”?
Što se tiče tzv. vječnih kemikalija (PFAS), koje se nalaze i u opasnom otpadu, Várhelyi je spomenuo da je ECHA, Europska agencija za kemikalije, u završnoj fazi procjene ograničenja PFAS-a u Europskoj uniji.
PFAS je zajednički naziv za veliku skupinu sintetskih perfluoriranih i polifluoriranih alkilnih spojeva, a koriste se u industriji i proizvodima široke potrošnje. „Europska unija je ograničila uporabu više poznatih PFAS spojeva, uvela obvezno praćenje PFAS-a u vodi za ljudsku potrošnju te proširuje nadzor površinskih i podzemnih voda, tla, hrane i industrijskih emisija“, stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Spaljivanje na visokim temperaturama
Objašnjavaju i da Izloženost tim spojevima ne znači automatski i pojavu bolesti kod svake izložene osobe niti da sama detekcija PFAS-a dokazuje zdravstvenu ugrozu. Ipak, navode da su istraživanja pokazala da „kontinuirana i dugotrajna izloženost određenim PFAS spojevima doprinosi povećanom riziku od nastanka povišenih vrijednosti kolesterola, smanjenom odgovoru imunološkog sustava, promjenama funkcije jetre i hormonskog sustava, povišenom krvnom tlaku u trudnoći te da pojedini PFAS mogu doprinijeti povećanom riziku od pojave pojedinih vrsta raka.“
Na stranicama Europske komisije se navodi da su u ožujku 2023. godine nacionalna tijela podnijela zahtjev ECHA-i za ograničavanje svih PFAS tvari. „To bi značilo uvođenje širokog ograničenja, umjesto pristupa prema kojem se svaka tvar ograničava zasebno, kao što je bio slučaj s prethodnim ograničenjima. Na temelju mišljenja ECHA-e, Europska komisija predložit će ograničenje“, navodi se. Kako je rekao Várhelyi, procjena Agencije se još čeka.
Što se tiče samog uklanjanja PFAS-a iz otpada, u Komisiji kažu da je to „iznimno zahtjevno jer ih je moguće uništiti jedino spaljivanjem na vrlo visokim temperaturama u postrojenjima za obradu opasnog otpada“. Kao što znamo, Hrvatska ih nema.
Foto: Europol, Europska komisija, Canva
