Nova vrtićka i školska godina za djecu znači povratak rutini, ali i ponovno okupljanje u kolektivu, gdje su respiratorne infekcije dio svakodnevice. Roditeljima se zato uoči jeseni često nameću ista pitanja: treba li dijete dodatno pripremati za početak školske godine, kako “ojačati imunitet“, treba li posegnuti za vitaminima i kada učestale bolesti ipak zahtijevaju razgovor s pedijatrom.
Doktorica Sandra Lipovača, dr. med., specijalistica pedijatrije iz Poliklinike Salvea, smatra da priprema može biti korisna, ali ne bi trebala postati još jedan izvor pritiska. “Najkorisnije je nekoliko tjedana prije početka postupno vratiti uobičajeni ritam, vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, redovitije obroke i svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Ako dijete prvi put kreće u vrtić ili školu, dobro je razgovarati s njim o tome što ga očekuje, ali bez stvaranja dodatne napetosti. Djeci najviše pomažu mir, sigurnost i predvidljiva rutina“, kaže doktorica Lipovača.
Posebnu pažnju pritom vrijedi posvetiti snu. Ako se tijekom ljeta ritam značajno pomaknuo, nije dobro čekati sa vraćanjem rutine do posljednjih nekoliko dana prije početka škole. “Preporučila bih da se otprilike dva do tri tjedna ranije počne postupno vraćati ritam koji će dijete imati tijekom školske godine“, ističe, uz napomenu da se svakih nekoliko dana malo ranije može pomaknuti odlazak na spavanje i jutarnje buđenje, bez naglih promjena.
Česte infekcije nisu nužno znak slabog imuniteta
Djeca koja prvi put kreću u vrtić ulaze u novo okruženje i dolaze u kontakt s velikim brojem drugih mališana, a time i s brojnim novim uzročnicima infekcija. Zbog toga su infekcije u prvim godinama boravka u kolektivu vrlo česte. Školarci su se već susreli s velikim brojem uobičajenih dječjih infekcija pa s dobi uglavnom počinju rjeđe obolijevati, iako povratak u kolektiv nakon ljetne pauze ponovno povećava izloženost respiratornim infekcijama.
Roditelji djece koja tek kreću u vrtić zato često imaju osjećaj da im je dijete gotovo stalno bolesno. No, kako naglašava doktorica Lipovača, važniji od samog broja infekcija njihova je težina i tijek. „Ako se dijete između infekcija potpuno oporavlja, uredno raste i razvija se te je dobro i aktivno, to je vrlo umirujuće. Ako su infekcije neuobičajeno teške, dugotrajne ili komplicirane, ako se ponavljaju ozbiljne bakterijske infekcije ili upale pluća, odnosno ako su potrebna bolnička liječenja, tada svakako treba razgovarati s pedijatrom.“
Prema njezinim riječima, kod učestalih infekcija nije presudan samo njihov broj, nego cijeli obrazac bolesti. Djeca koja borave u kolektivu mogu imati i veći broj virusnih infekcija tijekom godine, a sama činjenica da dijete često ima prehladu, kašalj ili temperaturu ne znači da ima “slab imunitet“. „Puno mi je važnije kakve su infekcije bile, jesu li se javljale komplikacije, kako je dijete reagiralo na liječenje, kako raste i razvija se i, najvažnije, je li između infekcija potpuno zdravo“, objašnjava.
Dodatnu procjenu kod pedijatra, dodaje, više opravdavaju neuobičajeno teške, dugotrajne ili komplicirane infekcije, ponavljane pneumonije ili ozbiljne bakterijske infekcije, potreba za bolničkim liječenjem ili intravenskom antibiotskom terapijom, infekcije neuobičajenim uzročnicima te slabiji rast i razvoj.
Ne postoji čarobni pripravak za imunitet
Uoči jeseni roditelji često razmišljaju o vitaminima, mineralima, probioticima i različitim pripravcima koji se reklamiraju kao pomoć imunitetu. No, kod zdravog djeteta koje se raznoliko hrani, uredno raste i nema utvrđeni nedostatak, rutinsko uzimanje multivitamina i sličnih pripravaka najčešće nije potrebno. „Ne bih rekla da zdravom djetetu treba ‘ojačavati’ imunitet. Imunološki sustav nije nešto što možemo jednostavno pojačati jednim sirupom, vitaminom ili dodatkom prehrani. Ono što možemo napraviti jest osigurati dobre uvjete za njegovo normalno funkcioniranje“, kaže doktorica Lipovača.
To podrazumijeva dovoljno sna, raznoliku prehranu, redovito kretanje, boravak na otvorenom i izbjegavanje duhanskog dima, uz provođenje preporučenih preventivnih mjera, uključujući cijepljenje prema važećem programu.
Pritom ne treba tražiti jednu “čarobnu“ naviku. „Za zdravlje djeteta važna je kombinacija dovoljno sna, raznolike i kvalitetne prehrane, svakodnevnog kretanja i boravka na otvorenom“, ističe doktorica Lipovača. Posebno upozorava na san koji roditelji, kako kaže, često podcjenjuju. Djeca danas imaju brojne obaveze, aktivnosti i vrijeme pred ekranima, zbog čega se upravo spavanje lako skrati. Dovoljno sna važno je za raspoloženje, pažnju i koncentraciju, učenje i opće zdravlje.
Kada dijete može natrag u kolektiv?
Povratak u vrtić ili školu nakon bolesti također nije moguće odrediti jednim pravilom koje vrijedi za svaku infekciju. “Dijete bi se u kolektiv trebalo vratiti kada se dovoljno oporavilo za uobičajene aktivnosti, kada više nema povišenu temperaturu i kada mu se opće stanje vratilo na uobičajeno. Blagi zaostali simptomi, poput povremenog kašlja ili curenja nosa nakon virusne infekcije, sami po sebi ne moraju značiti da dijete treba ostati kod kuće“, ističe doktorica i dodaje kako kod pojedinih zaraznih bolesti vrijede posebna pravila, pa se roditelji trebaju voditi konkretnom dijagnozom i uputama liječnika, kao i pravilima vrtića ili škole.
Istaknula je kako preventivni pregled također nije potrebno uvoditi svake godine samo zato što počinje nova školska godina. “Ako je dijete zdravo i redovito prati predviđene preventivne preglede, dodatni pregled nije nužan. Ima više smisla kada postoje kronične tegobe, odstupanja u rastu i razvoju ili je dijete tijekom prethodne godine imalo neuobičajeno česte, teške ili komplicirane infekcije.“
Na kraju, doktorica Lipovača roditeljima poručuje da cilj nije spriječiti svaku dječju infekciju, već stvoriti dobre uvjete za zdrav razvoj i smanjiti rizik od širenja bolesti u kolektivu. „Roditeljima bih prije svega savjetovala da se ne fokusiraju na jedan sirup ili pripravak za ‘imunitet’. Puno više možemo napraviti dobrim svakodnevnim navikama: dovoljno sna, raznolikom prehranom, svakodnevnim kretanjem i boravkom na otvorenom.“, kazala je. Jer dijete koje boravi u kolektivu povremeno će biti bolesno. Samo po sebi to, zaključuje doktorica, nije znak slabog imuniteta. Važno je prepoznati kada je riječ o uobičajenim dječjim infekcijama, a kada tijek bolesti odstupa od očekivanog i zahtijeva dodatnu procjenu.
Sadržaj nastao u suradnji s dječjom poliklinikom Salvea.
