„Vlasnica sam paušalnog obrta i imam jednu zaposlenu osobu, a zanima me kako to funkcionira kad ostanem trudna? Koliko novca uopće mogu dobiti tijekom porodiljnog?“ Ili: „Paušalna sam obrtnica i trudna sam, a trenutačno plaćam najnižu stopu doprinosa. Ima li ovdje žena koje su počele plaćati najvišu stopu doprinosa prije poroda i ostvarile pravo na veću rodiljnu naknadu?“ Ili: „Planiram otvoriti porodiljni. Koji su mi točno koraci?“ Ili: „Ako se obrt stavlja u mirovanje 90 dana zbog rodiljnog dopusta, plaćaju li se doprinosi?“
To su samo neka od pitanja koje paušalne obrtnice redovito postavljaju i objavljuju na društvenim mrežama u obrtničkim grupama, budući da su se pravila posljednjih godina više puta mijenjala i nisu sigurne koja prava imaju i kako do njih. Odlučili smo, stoga, napraviti mali vodič.
Rodiljni i roditeljski dopust
Za početak, ne treba brkati rodiljni dopust koji koristi samo majka (obavezni dio traje 28 dana prije očekivanog termina poroda i još 70 dana nakon poroda, a potom ide dodatni rodiljni dopust koji može trajati do navršenog djetetovog 6. mjeseca života) i roditeljski dopust (može se koristiti od djetetovog 6. mjeseca do 8. godine života, a mogu ga koristiti majka i otac).
Najviše pitanja među paušalnim obrtnicama ima upravo oko obveznog rodiljnog dopusta – od toga koliku naknadu mogu ostvariti do toga moraju ili ne staviti obrt u mirovanje te kako sve to najbolje organizirati. Obratili smo se Hrvatskoj obrtničkoj komori, a poslali su vrlo detaljne odgovore.
Prvo pitanje: Koji su koraci da ostvarite pravo na rodiljni dopust?
- od izabranog ginekologa preuzeti izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad
- dokumentaciju predati HZZO-u
- ako ste jedina zaposlena osoba u obrtu, prijaviti privremeno mirovanje obrta (i o mirovanju obavijestiti Poreznu upravu: promjena radnog vremena obavezno ukoliko ste obveznik F1 fiskalizacije).
Minimalna naknada i dobrovoljna viša osnovica
Kolika je minimalna rodiljna naknada koju ćete primiti? U 2026. godini za vlasnicu paušalnog obrta to je 701,89 eura mjesečno, a za obrtnicu koja vodi poslovne knjige – i koja plaća doprinose na veću osnovicu – trenutno je oko 936 eura (ovisno o stopi poreza grada u kojem imaju prebivalište). Jedini dodatni uvjet je prethodno osiguranje samostalnog rada kao vlasnice obrta od šest mjeseci neprekidno, odnosno devet mjeseci s prekidima, u posljednje dvije godine, a ako to nije ispunjeno, vraća se izračun naknade na minimalnu.
Dobra je stvar da paušalne obrtnice mogu utjecati na povećanje svoje buduće rodiljne naknade ako u razdoblju prije poroda uplaćuju veće doprinose. Evo što su nam oko toga odgovorili iz HOK-a:
„Prema članku 203. Zakona o doprinosima, obrtnik koji sam za sebe plaća doprinose može dobrovoljno odabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od propisane. To se radi odabirom jednog od zakonom propisanih koeficijenata prema zadnjim izmjenama na zahtjev Hrvatske obrtničke komore (0,5; 0,75; 1,0; 1,5; 2,0; 2,5; 3,0; 3,5; 4,0; 4,5; 5,0; 5,5 ili 6,0). Zahtjev se predaje putem e-Porezne na obrascu IVO-DOP. Važno je razumjeti da se izabrana viša osnovica primjenjuje od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva odnosno s danom početka osiguranja i prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak primjene više osnovice. HZZO osnovicu za naknadu utvrđuje prema osnovicama na koje su doprinosi plaćeni u razdoblju prije nastanka prava. Zato povećanje osnovice neposredno prije odlaska na dopust neće nužno povećati naknadu.“
Obrt u mirovanju i što ako niste jedini zaposleni
Na pitanje mora li se staviti obrt u mirovanje za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta odgovor je – da, ali samo ako ste jedina zaposlena osoba u obrtu. Za to se pak mora podnijeti prijava nadležnom upravnom tijelu (ovisno o sjedištu obrta).
To znači, upozoravaju u HOK-u, da u tom razdoblju mirovanja ne smijete izdavati račune, ne smijete pružati usluge i ne smijete obavljati poslovnu djelatnost, a po završetku morate prijaviti nastavak rada i to najkasnije u roku od 7 dana nakon isteka vremena privremene obustave. U suprotnom, obrt će biti brisan po sili zakon, kažu u HOK-u.
Što sa članarinom HOK-u, pitaju se neke članice. „Za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta zbog rodiljnog ili roditeljskog dopusta oslobađa se obrtnice plaćanja komorskog doprinosa“, odgovaraju iz HOK-a, a za to se obrtnica treba obratiti svojoj područnoj obrtničkoj komori.
(Naravno, ostat će za podmiriti dio poslovnih troškova, poput najamnine ili rate kredita itd. – a prihoda neće biti u tri mjeseca mirovanja obrta – pa to ostaje financijski problem. To poduzetnica mora podmiriti iz rodiljne naknade i vlastite ušteđevine, ako je ima, a na to i mreža Women in Adria skreće pažnju Vladi kako bi se to kompenziralo. Zasad bez rezultata.)
Kada mirovanje obrta nije nužnost? „Ako želite da obrt normalno posluje i tijekom vašeg rodiljnog dopusta, možete prije odlaska na dopust zaposliti radnika na puno radno vrijeme. Osoba mora biti zaposlena temeljem ugovora o radu, a ne temeljem neke druge vrste ugovora (SC, ugovor o djelu i sl.)“, kažu u HOK-u.
Rad s polovicom punog radnog vremena
Važno je znati da umjesto dodatnog rodiljnog ili roditeljskog dopusta možete koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Prednost ove mogućnosti je što obrt ostaje aktivan, a doprinosi se plaćaju u polovici redovnog iznosa. (Za vrijeme rodiljnog dopusta ne plaćate doprinose.)
Tu postoji još nekoliko bitnih detalja:
- Ako se u razdoblju dodatnog rodiljnog dopusta koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena: Nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta (dakle u trenutku kada rodiljni dopust zakonski završava), rad s polovicom punog radnog vremena može se još koristiti u onolikom trajanju koliko se to pravo koristilo do navršenih 6 mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih 9 mjeseci života djeteta.
- Ako obrtnica/poduzetnica želi raditi polovicu radnog vremena tek po isteku svog dodatnog rodiljnog dopusta, dakle umjesto roditeljskog dopusta, ona to pravo može koristiti u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta (6+6, ukupno 12 mjeseci). Za rad s polovicom punog radnog vremena umjesto roditeljskog dopusta novčana naknada iznosi 220 posto proračunske osnovice (ta se osnovica mijenja svake godine, a u 2026. iznosi 441,44 eura), odnosno naknada iznosi 971,17 eura. Za blizance, treće i svako slijedeće dijete nakon isteka šest mjeseci novčana naknada iznosi 136 posto proračunske osnovice odnosno 600,36 eura.
Za vrijeme rada s polovicom punog radnog vremena doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju se u upola manjem izosu, a porez se plaća po redovnim pravilima, ovisno o sustavu kojem obrtnica pripada (dohodak po poslovnim knjigama, paušal, dobit).
Foto: Magnific
