U Arheološkom muzeju u Zagrebu će 2. srpnja u 19:00 h biti otvorena izložba keramike “Nova antika” autorice Iva Böhm – projekt koji kroz spoj osobnog nasljeđa, antičke inspiracije i suvremene umjetnosti otvara dijalog o današnjem svijetu i njegovim pukotinama.
Izložba je inspirirana zbirkom antičkih predmeta Mateja Pavletića, autoričina djeda, čija se kolekcija danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Pavletić, društveni djelatnik i jedan od osnivača muzeja u Sisku, ostavio je iza sebe impresivnu zbirku predmeta, nastalu iz strasti prema povijesti i arheologiji.
Kustosica izložbe Iva Körbler je izjavila: “Izražajni sustav temelji se na suvremenoj autorskoj keramičkoj plastici, fragmentaciji volumena, modularnoj gradnji i kombinaciji arhaičnih i post-minimalističkih strategija. Keramika se ujedno ne tretira kao dekorativni medij, nego kao materijal memorije, građenja, ruševine, ali i trajanja, na tradiciji moderne i suvremene organičke i apstraktne skulpture.”
Od antičkog predmeta do suvremene interpretacije
Središnji motiv izložbe je mali antički lakrimatorij – posuda za suze sa sačuvanom tekućinom, koju autorica naziva “Suzice”. Ovaj jedinstveni artefakt, koji će prvi put biti javno izložen, godinama je predmet znanstvenih istraživanja – od analize u Institutu Ruđer Bošković do MRI snimanja u RWTH Aachen University, gdje su utvrđeni tragovi natrija i taloga, bez prisutnosti ulja ili alkohola. Točan sastav i dalje ostaje misterij. Uz originalni predmet, posjetitelji će moći vidjeti i njegovu suvremenu interpretaciju u keramici, kao i video i dokumentaciju istraživanja.
Izložba je postavljena kroz četiri prostorne cjeline koje povezuju prošlost i sadašnjost:
- Posveta Mateju Pavletiću donosi osobnu dimenziju projekta kroz skulpturalne radove i obiteljske zapise, uključujući centralnu instalaciju narukvice – reinterpretaciju antičkog predmeta koji autorica povezuje s vlastitim sjećanjem iz djetinjstva.
- Lakrimatorij i znanstvena istraživanja fokusiraju se na originalni artefakt i njegovo dosad ne do kraja razjašnjeno značenje.
- Mitološke forme predstavljaju desetak keramičkih skulptura inspiriranih grčkim božanstvima, uz murale posvećene migracijama, odlascima i potrazi za boljim životom
- Suvremenost kao ruševina kulminira instalacijom dronova i razrušenim muralom kao vizualnom metaforom današnjeg svijeta
Destrukcija kao umjetnički jezik
Svi radovi u izložbi nastali su posebno za ovaj projekt, a karakterizira ih namjerna fragmentacija – vaze i forme od početka su oblikovane kao razlomljene cjeline, s dodatnim intervencijama koje naglašavaju krhkost i nestabilnost. Autorica koristi različite vrste gline, prirodne pigmente i kombinaciju materijala.
“Nova antika” duboko je ukorijenjena u osobnom odnosu autorice i njezina djeda, čija je fascinacija poviješću i skupljanjem obilježila njezino djetinjstvo. “Djed je bio iznimno znatiželjan i strastven kolekcionar. Njegova ljubav prema antičkim predmetima oblikovala je i moj odnos prema materiji, vremenu i pamćenju”, ističe Böhm.
Izložba kao dijalog prošlosti i sadašnjosti
Projekt “Nova antika” nije rekonstrukcija antičkog svijeta, već njegova suvremena interpretacija. Kroz razlomljene forme i fragmente, izložba progovara o današnjem društvu koje, kako autorica sugerira, “mahnito proizvodi ruševine”.
Foto: Andrija Zelmanović
