Jedna limenka zaslađenog gaziranog pića može sadržavati gotovo cijelu preporučenu dnevnu količinu dodanog šećera. Nutricionisti zato smanjenje konzumacije takvih napitaka smatraju jednom od najjednostavnijih promjena kojima možemo poboljšati zdravlje.
Kako piše Yahoo Health, na nedavnoj konferenciji o prehrani u Washingtonu, koja je okupila više od 3000 stručnjaka, odgovori na pitanje što bismo trebali jesti više bili su različiti. No gotovo svi nutricionisti, liječnici i istraživači složili su se oko onoga što bi trebalo smanjiti: zaslađenih pića.
Gotovo cijela dnevna količina šećera u jednoj limenci
Preporučena dnevna granica za dodani šećer iznosi između 25 i 50 grama, prema smjernicama Američkog udruženja za srce i američkog Ministarstva poljoprivrede. Standardna limenka gaziranog pića sadrži oko 40 grama.
Prekomjeran unos šećera povezuje se s dijabetesom tipa 2, pretilošću, metaboličkim sindromom, bolestima srca, oštećenjem jetre i bubrega te karijesom. Istraživanja ga povezuju i s većim rizikom od nekih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva.
Zaslađena pića posebno su problematična jer njima u kratkom vremenu unosimo veliku količinu šećera, što može izazvati nagli rast, a zatim i pad njegove razine u krvi. Istodobno ne pružaju mnogo hranjivih tvari ni osjećaj sitosti, pa ih je lako konzumirati u prevelikim količinama.
Marian Neuhouser, nutricionistica koja u Centru za istraživanje raka Fred Hutchinson proučava povezanost prehrane i rizika od raka, u svojim je istraživanjima utvrdila vezu između većeg unosa šećera putem pića i većeg rizika od raka.
Profesor Kenny Mendoza s Medicinskog centra Sveučilišta Texas Southwestern kaže da su među ultraprerađenom hranom zaslađena pića snažnije povezana s rizikom od raka nego gotovo sve druge skupine, uz iznimku prerađenog crvenog mesa poput slanine.
Jesu li dijetalna pića bolji izbor?
Upozorenje se ne odnosi samo na gazirana pića. U istu skupinu ulaze energetska i sportska pića, voćni napitci koji nisu stopostotni sok te zaslađena kava i čaj.
Nutricionist Nicholas Marchello sa Sveučilišta Central Missouri smatra da je čak i sladoled bolji izbor od gaziranog soka. Sladoled će barem donekle zasititi, dok zaslađeno piće uglavnom sadrži samo šećer.
Prelazak na pića bez šećera može pomoći u smanjenju njegova ukupnog unosa, ali ni takva pića nisu nužno bez rizika. Prva istraživanja upućuju na to da zaslađivači poput aspartama, sukraloze i stevije mogu utjecati na crijevni mikrobiom, a veći unos povezuje se i s promjenama metabolizma te mogućim rizicima za zdravlje srca.
Ipak, najčvršći dokazi zasad dolaze iz istraživanja na miševima i štakorima, često uz doze mnogo veće od onih kojima su ljudi inače izloženi. Istraživanja provedena na ljudima utvrdila su povezanost, ali ne dokazuju da su zaslađivači uzrok zdravstvenih problema.
Zato stručnjaci i dalje preporučuju da glavno piće tijekom dana bude obična voda. Za malo okusa i mjehurića može poslužiti nezaslađena gazirana voda, a kava i čaj mogu biti dobar izvor energije ako im se ne dodaju vrhnje i šećer.
Foto: Towfiqu barbhuiya/Pexels
