Školski praznici velika su sreća za djecu, ali često i velika briga za roditelje. Svake se godine ponavlja isti scenarij – nastave više nema, nema ni boravka, nema više organizirane skrbi i obroka za vašu djecu dok ste vi na poslu. Snalazimo se kako možemo – rad od kuće, baka-servisi ili tete čuvalice, a mnogi se krenu i raspitivati oko mnogobrojnih ljetnih kampova za djecu.
Kampovi u mnogočemu služe kao praktična zamjena za školu – mjesto su gdje se vaše dijete može zabaviti, naučiti nešto novo, gdje ga odgovorne osobe mogu paziti i animirati, gdje dobiju potrebne obroke, dok se vi možete posvetiti poslu bez da slušate “Mama! Mama!” svakih pet minuta. No, jesu li ljetni kampovi dobri za vašu djecu?
Zdravo za djecu
Brojna višegodišnja istraživanja dala su vrlo jasan i jednoznačan odgovor na ovo pitanje – da, ljetni su kampovi izuzetno zdravi za djetetov razvoj, te čak i oni koji se svode samo na strukturiranu zabavu donose određene koristi za dijete.
Generacija X i ranije redovito su ljetne praznike provodile na ulici, u kvartu, družeći se s drugom djecom, stjecajući društvene vještine, samostalnost i samopouzdanje. Bilo je normalno i prihvatljivo da djeca školske dobi ostanu sama kod kuće, dobiju “ključić oko vrata” i budu zadužena sama ispuniti svoje vrijeme do dolaska roditelja.
Danas to više nije opcija – promijenili su se običaji, ali i pristup djeci i odgoju, pa je postalo nezamislivo djecu, pogotovo u nižim razredima osnovne škole, ostavljati dulje vrijeme bez nadzora.
Socijalizacija i samopouzdanje
Ljetni kampovi stoga pružaju većim dijelom ono pozitivno što su djeca imala boraveći sama tijekom ljeta – socijaliziraju se s vršnjacima, upoznaju novu djecu izvan poznatih okvira škole i kvarta, navikavaju se na dulje odvajanje od roditelja i time stječu dozu samostalnosti, iz čega se stvara osjećaj samopouzdanja.
Glavni problemi s kojima se djeca danas suočavaju za vrijeme školskih praznika su manjak fizičkih aktivnosti – jer djeca nerijetko završe po cijele dane pred televizorima, igračim konzolama, mobitelima i tabletima – zatim takozvano “ljetno klizanje”, kada im školska znanja i vještine počinju “isparavati” zajedno s radnim navikama, te manjak socijalizacije s drugom djecom.
Dok svi kampovi, bez obzira na vrstu i tematiku, pomažu oko socijalizacije, kampovi u prirodi i sportski kampovi znatno više doprinose fizičkom zdravlju djece, a fizička aktivnost u ranoj dobi dokazano pomaže i razvoju mozga. S druge strane, STEM kampovi ili jezični kampovi – kampovi u kojima se nešto aktivno uči – znatno više pomažu u održavanju kognitivnih sposobnosti i sprečavaju isparavanje znanja i vještina.
Dnevni ili cjelodnevni?
Veliko je pitanje svakom roditelju “je li moje dijete spremno ostati samo u kampu tjedan dana”, a odgovor na to pitanje ovisi o stupnju samostalnosti i socijalizacije djeteta. Tijekom ljeta se u Hrvatskoj, barem u većim gradovima, nude brojni dnevni kampovi, s aktivnostima koje se provode za vrijeme radnog vremena roditelja, gdje se od roditelja očekuje da djecu ostave ujutro i pokupe poslije podne.
Takvi su kampovi djeci idealni za postepeno navikavanje na boravak u novom prostoru s novim ljudima bez roditelja, a svejedno pružaju mnoge psihološke koristi koje se vezuju uz kampove.
Kampovi u kojima djeca ostaju prespavati pak omogućavaju djeci još veći osjećaj postizanja samostalnosti, liderskih i organizacijskih vještina, samopouzdanja, razumijevanja drugih, a pomažu im i da se više “isključe” iz tehnologije i cijene sadašnji trenutak.
U Zagrebu i okolici se već godinama svakog ljeta nudi niz dnevnih i tjednih kampova za djecu koje organiziraju razne igraonice, sportske udruge, kulturne i znanstvene ustanove poput Muzeja suvremene umjetnosti ili Zagrebačkog zoološkog vrta, jezični kampovi, umjetnički kampovi, STEM kampovi…
Koji god kamp odabrali za svoje dijete, gotovo sigurno će biti bolji po njega nego ostanak doma ili pasivno uživanje u digitalnim uređajima.
Foto ilustracija: Nano Banana 2
