Put iz naizgled suhoparnog svijeta brojeva u kreativni svijet kulture i umjetnosti ne mora nužno biti ni dug niti težak, a onima koji se na njega odvaže možda se i otkrije kako ta dva svijeta zapravo imaju i mnogo više zajedničkog nego što bi očekivao netko tko ih nije upoznao oba. Upravo je to učinila Nives Čavić, koja je nakon više od 20 godina u bankarstvu napravila osobni i profesionalni zaokret, i posvetila se vlastitoj kulturnoj platformi.
Po zanimanju magistrica ekonomskih znanosti, Čavić je više od dva desetljeća radila u jednoj od vodećih financijskih institucija u Hrvatskoj. “Bavila sam se razvojem i implementacijom novih proizvoda, koordinacijom različitih projekata i edukacijom zaposlenika. To iskustvo i danas oblikuje način na koji radim”, kazala nam je.
Lekcije iz iskustva
U isto vrijeme, u privatnom životu, odgajala je trojke, što je nosilo svoj set izazova. “Dio tog puta prošla sam kao samohrana majka i, iskreno, tada nisam razmišljala kako sve stići. Radila sam ono što je trebalo napraviti”, rekla je Čavić i dodala kako je jako ponosna na svoju djecu, koja su danas studenti.
“Tek s odmakom shvaćam koliko mi je ono što sam prošla u privatnom životu pomoglo i u poslu. Neke od najvažnijih lekcija naučimo iz iskustva”, kazala je.
Njezin prelazak u polje kulture bio je, da parafraziramo Hemingwaya, prvo postepen, a zatim iznenadan. “Platforma Budi KULTURAn nije nastala kao poslovni plan. Nastajala je godinama, uz posao u korporaciji”, objasnila nam je Čavić.
“Pisala sam o knjigama, kazalištu i umjetnosti jer je to bio dio mene. Odlazila sam na promocije knjiga, izložbe i predstave, razgovarala s umjetnicima i autorima te dijelila svoje dojmove”, rekla je.
Zajednica ljudi
S vremenom je ta platforma prerasla u zajednicu ljudi koji su, kako kaže Čavić, kulturu željeli doživjeti na drugačiji način. “Počeli su stizati upiti za suradnje, moderiranja i osmišljavanje različitih kulturnih projekata. Tada sam shvatila da ono što me godinama ispunjavalo može postati i moj posao”, kazala je.
Ubrzo je otvorila obrt i u potpunosti se posvetila platformi Budi KULTURAn. Bio je to, ističe, prirodan nastavak svega što je godinama gradila, trenutak u kojem je jednostavno osjetila da je došlo vrijeme.
Skok iz korporativnog u kulturni sektor mnogima bi se činio kao ulazak u potpuno nepoznato, no Čavić naglašava kako ju je iznenadilo koliko ta dva svijeta imaju zajedničkog. “U korporaciji sam naučila planirati, organizirati, voditi projekte i povezivati ljude. Sve to radim i danas, samo u jednom drugačijem okruženju”, pojašnjava.
Održiv posao u kulturi
Iskustvo iz korporacije pokazalo se neprocjenjivim jer ju je, kako navodi, naučilo razmišljati dugoročno i dobre ideje pretvarati u konkretne projekte koje svakodnevno koristi u svom novom poslu. A njezine su ideje vrlo brzo zaživjele u praksi. Pretvoriti kulturu u održiv posao nije jednostavno, no Čavić je uvjerena u njezin golemi, nedovoljno iskorišteni potencijal.
Posao u kulturi, baš kao i svaki drugi, traži rad, inovativnost i prave partnere, ali i dublje razumijevanje publike. “S vremenom sam shvatila da mnogima nije dovoljna samo preporuka za knjigu ili izložbu. Žele upoznati autora ili umjetnika, postaviti pitanje, razmijeniti mišljenja i doživjeti kulturu na osobniji način”, kaže.
Iz te su potrebe proizašli “Budi KULTURAn susreti”, koji spajaju književnost, umjetnost i razgovor, ali i inovativni projekt “Book’n’Cook”, koji povezuje pisanu riječ i gastronomiju kroz iskustva inspirirana književnim djelima i gostima iz kulture. Čavić je i osnivačica književnog kluba Knjigoljupke, koji već više od 10 godina okuplja ljubiteljice književnosti. “Ne želim da ljudi imaju osjećaj da moraju razumjeti umjetnost ili književnost. Voljela bih da ih dožive, da u njima uživaju i da im se požele vraćati”, naglašava, dodajući kako upravo u tom pristupu leži odgovor na pitanje preživljavanja na kulturnom tržištu.
Programi za tvrtke
Svoje poslovno iskustvo Čavić danas koristi i kako bi ta dva naizgled nespojiva svijeta ponovno povezala. Kroz platformu razvija kulturne programe za zaposlenike i menadžment tvrtki, odbijajući pritom gotova rješenja. Bilo da se radi o vođenim obilascima muzeja ili razgovorima s autorima, svaki se program kroji po mjeri određene organizacije. “Ne mislim da kultura može riješiti sve izazove jedne organizacije. Ali može otvoriti nove perspektive, potaknuti razgovor i povezati ljude”, tvrdi.
Na čestu tezu da u današnjem društvu svi žele kulturu, ali ju nitko ne želi platiti, Čavić gleda iz druge perspektive. Smatra da problem leži u tome što ljudi često ne prepoznaju vrijednost koju im kultura može donijeti, posebice ako se ona svodi samo na pasivno promatranje.
“Mislim da prije svega trebamo prestati kulturu doživljavati kao luksuz. Ona nije nešto što dolazi tek kada riješimo sve druge obveze. Ona je dio našeg svakodnevnog života”, ističe. Rješenje vidi u otvaranju kulture građanima – što više ljudi u njoj prepozna nešto što ih se osobno tiče, lakše će prepoznati i njezinu vrijednost.
Čovjek iznad AI
Čavić ne misli da će umjetna inteligencija urušiti vrijednost i kvalitetu pisane riječi i drugih djela. I sama svakodnevno koristi AI alate za istraživanja i sagledavanje tema iz novih kuteva, no svjesna je tehnoloških ograničenja kada je riječ o ljudskom iskustvu.
“Sve ono zbog čega volim književnost i umjetnost ne može se svesti na tehnologiju”, kazala je. “Razgovor s umjetnikom nakon otvorenja izložbe, osjećaj koji ostane nakon dobre predstave ili knjiga koja nas prati još danima nakon što je pročitamo… iskustva su koja se ne mogu umjetno stvoriti”, jasna je Čavić.
Umjetna nam inteligencija, smatra, može pomoći da budemo brži i učinkovitiji, ali će upravo zato u budućnosti autentičnost imati još veću cijenu, a ljudi će još više tražiti stvarne susrete i iskrene preporuke. “Kultura ćeuvijek ostati prostor u kojem ćemo prije svega tražiti čovjeka”, zaključuje Čavić.
Foto: Robert Gašpert, Budi KULTURAn
