Prisvajanje vaših zasluga, nadziranje svakog koraka ili prekidanje dok govorite na sastanku. Takva ponašanja mogu obilježiti radni dan, a novo istraživanje pokazuje što zaposlenike najviše odbija i koliko privatnosti žele zadržati u odnosima s kolegama.
Prema izvještaju FlexJobsa o kulturi na radnom mjestu, najviše ispitanika, njih 65 posto, smeta kad netko drugi sebi pripiše zasluge za njihov rad. U anketi provedenoj krajem kolovoza 2026. sudjelovala su 2142 ispitanika iz SAD-a, a pitanja su obuhvatila odnose na poslu, videopozive i granice između poslovnog i privatnog života.
Tuđe zasluge, kontrola i ogovaranje
Odmah iza prisvajanja zasluga nalazi se mikromenadžment, odnosno pretjerano nadziranje pojedinosti tuđeg rada, koji je kao problem navelo 57 posto ispitanika. Ogovaranje je odabralo njih 54 posto, a favoriziranje pojedinaca 49 posto. Prekidanje drugih i govorenje preko njih na sastancima kao problem je navelo 41 posto anketiranih.
Ni način na koji se organizira i vodi poslovna komunikacija ne prolazi nezapaženo. Među ponašanjima koja im smetaju 34 posto ispitanika navelo je sazivanje sastanaka koji su se mogli zamijeniti e-porukom, a 33 posto promjenu ponašanja u prisutnosti višeg rukovodstva.
Dolazak kolega na posao unatoč bolesti izdvojilo je 30 posto anketiranih.
I opisivanje radnog kolektiva kao obitelji ima svoje mjesto na popisu: navelo ga je 29 posto ispitanika. Po 28 posto izdvojilo je pretjerano dijeljenje privatnih detalja i naviku kolega da dugo ne odgovaraju na poruke, a zatim od drugih očekuju trenutačan odgovor. Slanje poruka izvan radnog vremena o stvarima koje nisu hitne zamjera 27 posto sudionika, a stalno kašnjenje na sastanke njih 26 posto.
Na popisu su i neutišani mikrofoni tijekom videopoziva, pretjerana upotreba korporativnog žargona te obavezno uključivanje kamera. Autori izvještaja ističu da je najlošije ocijenjenim ponašanjima zajedničko to što ostavljaju dojam kontrole, pristranosti ili nepravde.
Što otkriva pozadina videopoziva
Za većinu ispitanika prizori iz tuđih domova tijekom videopoziva nisu promijenili mišljenje o kolegama. Tako je odgovorilo njih 76 posto. Ipak, gotovo četvrtina navela je suprotno: 16 posto steklo je o kolegi lošiji dojam, a osam posto bolji.
Među onima koji su primijetili nešto što je utjecalo na njihov dojam najčešće su spominjani kućni ljubimci koji laju ili stvaraju buku, s 28 posto.
Neuredan prostor te djeca ili drugi zvukovi iz kućanstva zabilježili su po 25 posto, a virtualna pozadina 23 posto. Spominjali su se i prolazak drugih ljudi kroz kadar ili prekidanje poziva, uključivanje iz automobila ili s javnog mjesta te uređenje doma i osobni predmeti.
Ti se postoci odnose na skupinu koja je primijetila nešto što je utjecalo na njezino mišljenje, a ne na sve sudionike ankete.
Privatni život ipak ostaje privatan
Iako poslodavci često potiču zaposlenike da na poslu budu otvoreni i pokažu tko su, većina ispitanika bira što će podijeliti. Najviše njih, 42 posto, otkriva ponešto, ovisno o kolegi s kojim razgovara. Vrlo malo dijeli 21 posto, samo osnovne osobne podatke 17 posto, a deset posto uopće ne razgovara o temama izvan posla. Tek deset posto dijeli mnogo ili gotovo sve.
Na pitanje o kojim temama kolege pretjerano govore, veze i spojeve odabralo je 34 posto ispitanika. Slijede politika s 15 posto i obiteljske teme s osam posto, a zatim odnosi sa šefom ili kolegama, financije i zdravlje.
Nalazi upućuju na važnost svakodnevnih odnosa: kome se priznaje rad, kako se razgovara na sastancima i poštuju li se osobne granice.
Pritom je riječ o odgovorima sudionika ankete koju je FlexJobs promovirao ponajprije društvenim mrežama i newsletterima. Žene su činile 71 posto uzorka, a pitanja su omogućavala odabir jednog ili više ponuđenih odgovora.
Foto: AI
