„Ništa nije toliko iscrpljujuće kao vječna prisutnost neriješenog zadatka“, napisao je William James u pismu Carlu Stumpfu još 1886. Mnogi od nas u toj će se izreci prepoznati. Odgađanje obaveza ili prokrastinacija je „nepotrebno i namjerno odgađanje obavljanja zadataka, sve dok se ne dostigne točka u kojoj osoba doživljava neku razinu neugode, odnosno negativnih posljedica kojih je unaprijed bila svjesna“, piše kakosi.hr.
„Što možeš učiniti danas, ne ostavljaj za sutra“. Koliko smo samo puta u životu čuli ovu izreku, još od školskih dana kada su nas roditelji pokušavali motivirati na pisanje zadaće ili učenje. A danas mi to govorimo svojoj djeci. Ipak, i dalje odgađamo neke svoje obaveze. Ranije nam je uvijek nedostajao samo još taj jedan dan za pripremu ispita, a danas je tako sa zadacima na poslu. Ako ste se prepoznali u ovome, zasigurno ćete se složiti s rečenicom Petera Bregmana: „Najveća borba nije obaviti nešto, već samo započeti s obavljanjem tog nečeg“, napisao je za Harvard Business Review. Odgađanje obaveza uvijek ima isto polazište – najteže je krenuti.
