Barbara Celjska, u narodu i legendama poznatija kao Crna Kraljica, jedna je od najfascinantnijih ženskih povijesnih figura s naših prostora. Zahvaljujući jednom malom Osječkom studiju, ubrzo bi ovaj mit, kao i mnogi drugi naši mitovi i bajke, mogao postati poznat diljem svijeta.
Crna Kraljica središnji je lik igre “Dark Queen of Samobor”, koju razvija Downtown Game Studio, a koja kroz svoju priču osim legende o davnoj kraljici hrvatsko-ugarskoj provlači i bajke Ivane Brlić-Mažuranić, djela Augusta Šenoe, te mnoge druge elemente hrvatskih i slavenskih narodnih priča.
Uspjeh kampanje
Igra je do sada za svoj razvoj dobila podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, a tim kreativaca iza nje ovog je mjeseca pokrenuo i Kickstarter kampanju kako bi prikupili dovoljno sredstava za završetak igre. Kampanja je za sada uspješna – temeljni cilj je ostvaren i igru će biti moguće završiti – a dodatna podrška timu će omogućiti i izradu bogatijeg sadržaja u igri.
“Odličan je osjećaj, stvarno”, pohvalio nam se Josip Vincetić, producent igre, na pitanje o dosadašnjem uspjehu Kickstarter kampanje. “Da će biti ovako brzo to nismo očekivali”, kazao nam je i dodao kako su se sada još više “nabrijali”.
Studio je nastao tako što su se dva brata i prijatelj udružili s vizijom izrade računalne igre, imali su želju raditi mračnu i atmosferičnu igru koja će imati neke veze s Hrvatskom, te se prijaviti na natječaj HAVC-a.
Gospodarica Medvedgrada
“I tu smo počeli pričati s našim prijateljem, dragim Danijelom Rafelićem, poznatim hrvatskim povjesničarom”, kazao je Vincetić. Rafaelić ih je usmjerio prema Barbari Celjskoj. “To je jednostavno krenulo, tu se dogodio klik, i tu smo vidjeli da je to podloga za priču koju mi želimo ispričati”, rekao je.
Celjska se u povijesti spominje 1406. kao žena ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Njezin su život obilježile spletke i aktivno sudjelovanje u politici u burnom periodu za Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo i kasnije Sveto Rimsko Carstvo. U zapisima se spominje njezina iznimna ljepota, ali i interes za alkemiju. Odijevala se u crno, zbog čega je u sjevernim dijelovima Hrvatske, gdje je imala posjede, zapamćena kao Crna Kraljica.
U narodnoj predaji, Celjska je, kao gospodarica Medvedgrada, bila okrutna žena koja se bavila crnom magijom i vladala mnogim zvijerima, od kojih je najstrašniji bio gavran, crn poput noći, koji je kopao oči onima koji su joj se zamjerili.
Igra u knjizi
“Naša je ideja da se cijela igra odvija u jednoj knjizi”, kazao nam je Vincetić. “Počinje slično kao u filmovima kao što su Shrek ili Trnoružica, gdje se na početku lista knjiga, opisuje radnja, i onda se u zadnju sliku ulazi i počinje igra. U najkraćim crtama – igrač preuzima ulogu križara, ratnika koji se vraća s vojnih pohoda i otkriva svoju zemlju okupiranu Crnom Kraljicom. Ona je zaposjela cijelo kraljevstvo, i on otkriva da je njegova ljubav, njegova djeva zatočena u njezinom dvorcu. Tu kreće njegovo putovanje prema samoborskom dvorcu, a putem otkriva zašto je ona zatočena i koja je cijela poanta… sad ne želim otkrivati više detalja”, rekao nam je sa smješkom.
Kao i u literarnoj i filmskoj umjetnosti, i igre su samo onoliko dobre koliko je dobar glavni negativac, stoga je bitno pitanje bilo tko će utjeloviti Crnu Kraljicu – pitanje na koje nisu imali odgovor ni par tjedana prije nego je trebao izaći prvi trailer za igru, na festivalu na kojem su je htjeli najaviti. U zadnji čas im se pridružila diva osječkog glumišta – Sandra Lončarić.
“Danijel je došao u naš ured i pitao nas tko će nam biti glas za naraciju”, prepričao nam je Vincetić. “Rekli smo mu da nemamo pojma, i da ćemo tek tražiti neke bolje glumce. On nam je doslovno rekao: ‘Pa to će vam Sandra Lončarić snimiti!’”
Vincetić je rekao kako su prvo bili u šoku, ali kad su se čuli s njom bili su oduševljeni. “Svidjela joj se priča, igra i sve skupa, pogotovo jer nikad nije radila nešto slično. Odmah je bila za suradnju. Došla je kod nas u ured na kavu, odmah smo kliknuli iz prve, jako smo se povezali, postali pravi prijatelji i baš uživamo surađivati”, kazao je Vincetić.
Hrvatska povijest
Osim dva brata – Josipa i Mate – u malom su timu još i programer Aleksandar i dizajner zvuka Matija, te dvije djevojke – dizajnerica grafičkog sučelja Alisa i narativna dizajnerica Barbara. Na igri će raditi i poznati hrvatski filmski kompozitor Dalibor Grubačević, koji će skladati originalni soundtrack igre.
Igra još nije gotova, no već je više od 10.000 ljudi na popularnoj platformi Steam izrazilo želju kupiti ju kad izađe. Na Kickstarteru – gdje su dobili i etiketu “Project We Love” od upravitelja platforme – ju je podržalo već više od 200 ljudi, koji su u prosjeku donirali svaki po 50 dolara. Najviše je donacija, naravno, stiglo iz Hrvatske, ali značajan broj stigao je i iz SAD-a, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine…
“Ono što ljudi najviše komentiraju je vizualni prikaz i atmosfera”, rekao je Vincetić. “Nitko ne mora znati ništa o hrvatskoj povijesti da bi uživao u ovoj igri, ali mi se nadamo da će nakon naše igre možda htjeti proučiti neke detalje”, kazao je.
Foto: Downtown Game Studio, Instagram Sandra Lončarić
