Nakon više od 20 godina ponovno je provedeno istraživanje Barometar rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, ovaj put za 2023. godinu. Prvi Barometar izrađen je 2002., a u ova dva desetljeća evidentirani su značajni iskoraci u pravcu unapređenja rodne ravnopravnosti u formalno-pravnom aspektu, stoji na službenoj stranici. Ipak, mjesta za napredak je mnogo, pogotovo kad je riječ o “praksi”. O tome što znači da naši ljudi rodnu ravnopravnost većinom prihvaćaju samo deklarativno, ali i o samim rezultatima istraživanja te mjestima za poboljšanje, razgovaramo sa Zilkom Spahić Šiljak, profesoricom rodnih nauka, feministicom i aktivisticom.
Napredak u ova dva desetljeća uočavamo u različitim aspektima, ali ponajviše u formalno-pravnom aspektu. Usvojeni su relevantni zakoni, uspostavljeni su institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti, usvojeni gender akcioni planovi na različitim nivoima vlasti… sve u cilju unapređenja stanja rodne ravnopravnosti. Ratificirani su važni međunarodni dokumenti, poput Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – Istanbulska konvencija (2014). Ipak, neke okolnosti ukazuju na to da je potrebno još mnogo raditi da se u praksi odjelotvore principi rodne ravnopravnosti i implementiraju u cijelosti zakoni i politike koji promoviraju rodnu ravnopravnost.
