Jeste li ovih dana vidjeli ovakvu objavu na društvenim mrežama: Poznata britanska feministica otvoreno je ovih dana izjavila u svojoj kolumni kako je feminizam iznevjerio nju i njezinu generaciju?
Mnogi su se uhvatili ovih objava, dobili potrebu komentirati i braniti ili osuđivati feminizam temeljeno na njezinoj izjavi, no pritom su propustili nešto izrazito bitno – ova je objava klasičan primjer manipulativne dezinformacije.
Krenimo u kratku avanturu digitalne istrage, zaputimo se u potragu za Petronellom Wyatt, njezinom kolumnom i njezinim tezama, i prvo što ćemo pronaći je zanimljiva činjenica da je kolumna koja se spominje objavljena prije više od dvije i pol godine.
Konzervativna novinarka
Izvlačenje starih izjava, teza i vijesti čest je alat osoba i skupina koje se bave dezinformacijama, najčešće kako bi promicali vlastiti svjetonazor kao jedini ispravan ili destabilizirali demokratska društva kroz urušavanje razine javnog dijaloga i produbljivanje jaza između političkih skupina.
Dakle, izvlačenje stare kolumne i predstavljanje nje kao nove kontroverzne izjave u startu je suspektno, no dezinformacijska se ‘kutija s alatom’ ne zaustavlja na samoj objavi – u različitim objavama Wyatt se predstavlja ili kao “poznata feministica” ili kao “ugledna kolumnistica koja je godinama branila feminizam”. Međutim, obje su tvrdnje potpuno pogrešne.
Wyatt je konzervativna novinarka, koja je radila primarno u desnim i konzervativnim tiskovinama kao što su The Telegraph, The Daily Mail and The Spectator. Kroz svoj je komentatorski opus često kritizirala suvremeni feminizam, takozvanu “woke” kulturu i moderne progresivne pokrete.
Njezina kolumna iz 2024., u kojoj za svoj samački život u 50-im godinama krivi feminizam, samo je jedan u nizu tekstova u kojima osuđuje feminizam, s jedinom razlikom što u tom tekstu tvrdi kako je feminizam upropastio njezin život jer mu je navodno povjerovala da je brak sramota, između ostalog.
Stvaranje pogrešnog dojma
Kao što to obično biva kada se manipulativno dijeli viralna dezinformacija – u ovom slučaju izjava i tvrdnja potpuno izvučeni izvan konteksta – objave na društvenim mrežama ne sadrže i izvor, već se samo dijele u obliku fotografije s natpisom, tako da ljudi koji uoče tu objavu nemaju priliku provjeriti kada je ta kolumna napisana, u kojem je mediju napisana, što je točno tvrdila, i iskaču li te tvrdnje od tvrdnji u ostalim kolumnama koje je pisala.
Ovakvim načinom prezentacije Petronelle Wyatt, uz pomno odabranu sliku i pažljivo prezentirane informacije kako bi se sakrio ključan kontekst, stvara se dojam da je neka, donedavno utjecajna feministica ili zagovornica feminizma, iznenadno shvatila svoju grešku tek kada se našla u tragičnoj situaciji koja izgleda kao stereotip onoga što očekuju protivnici feminizma – da će u svojim srednjim godinama biti sama, bez muža i djece, te usamljena.
Studije su proteklih godina pokazale kako su u porastu dezinformacijski narativi čiji je cilj umanjiti opće prihvaćanje prava žena i prava seksualnih manjina u društvu. Društvenim se mrežama šire ekstremni primjeri i prikazuju kao tipični, izdvojeni slučajevi predstavljaju se kao sveprisutni, dovodi se u pitanje rodno nasilje i nejednakost između muškaraca i žena, diskreditiraju se političarke i sve žene utjecajne u javnosti.
Povod za svađu
Iza ovih poruka, koje su često produkt organiziranih kampanja dezinformiranja, najčešće stoje državni akteri, poput Rusije, kojima je širenje dezinformacija jedan od primarnih načina destabilizacije liberalnih demokracija. Često im se pridružuju, i namjerno ili nenamjerno surađuju s njima, neformalne online skupine koje međusobno povezuju teorije zavjera, u čijim su narativima feminizam i ženska prava “woke” teme kulturnog rata u kojem “svjetske elite pokušavaju razoriti tradicionalne obitelji”.
Primjer objave s Petronellom Wyatt ogledni je primjerak uradka koji proizlazi iz takvih mreža – pažljivo odabran citat, anakron i namjerno smješten u pogrešan kontekst (Wyatt predstavljena kao feministica), zapakiran u lako djeljiv vizual kojeg bilo tko može preuzeti i dijeliti dalje. Neki će povjerovati, velika većina neće ništa provjeriti, a mnogi će se krenuti međusobno svađati, što će ga učiniti još više vidljivim na mrežama.
I dok je ova objava prvenstveno bila usmjerena na englesko govorno područje, niti jedna europska država, pa tako ni Hrvatska, nije pošteđena online skupina koje i same vjeruju ovakvim tezama i spremno ih dalje propagiraju.
Sljedeći put kada ugledate takvu objavu, umjesto da se smjesta upustite u online raspravu oko toga je li feminizam dobar ili loš za žene, prvo bacite pogled je li ta objava uopće točna.
Foto: Screenshot FB
