Na poljima na kojima su donedavno rasli pšenica i kukuruz danas uspijeva divlji komorač. Darijo Sajko iz Čađavice u Virovitičko-podravskoj županiji prije dvije godine odlučio je promijeniti smjer svoje poljoprivredne proizvodnje. Pokazalo se da je odabrao kulturu koja mu donosi veću zaradu uz znatno manje troškove i rada, a kupce pronalazi isključivo u inozemstvu.
Kako je objavio HRT, Sajko je na 150 hektara zasijao divlji komorač, višegodišnju aromatičnu biljku koja se koristi u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Prema njegovoj računici, zarada po hektaru dva je do tri puta veća nego kod pšenice.
Manje ulaganja, manje posla i veća zarada
Razlika se najbolje vidi u otkupnim cijenama. Dok kilogram pšenice stoji između 15 i 17 centi, za kilogram komorača može se dobiti od dva do tri i pol eura, ovisno o kvaliteti.
No nije riječ samo o cijeni. Komorač je otporna biljka koja, prema Sajkovu iskustvu, ne zahtijeva gnojidbu, navodnjavanje ni tretiranje pesticidima. Nakon proljetne sjetve razvija korijen i nastavlja rasti sljedećih godina, a dobro podnosi i sušu.
Nakon žetve biljni ostaci se usitnjavaju malčerom, a komorač ponovno počinje rasti. Sajko ističe da mu je velika prednost upravo to što mjesecima nema potrebe za radom na polju, čime štedi gorivo, radne sate i troškove korištenja poljoprivrednih strojeva.
Ni sama žetva nije komplicirana. Koriste se uobičajeni ratarski strojevi, a ubrani komorač odlazi na sušenje, čišćenje i pakiranje.
Za što se sve koristi komorač?
Komorač (Foeniculum vulgare) mnogo je više od biljke za pripremu čaja. Njegovi aromatični plodovi, koje u svakodnevnom govoru nazivamo sjemenkama, imaju prepoznatljiv miris i okus koji podsjeća na anis.
U prehrambenoj industriji koriste se kao začin za kruh i peciva, kobasice, sireve i ukiseljeno povrće, ali i za aromatiziranje likera. U mediteranskoj kuhinji posebno se dobro slažu s ribom, dok su u indijskoj kuhinji čest sastojak začinskih mješavina. Koriste se i listovi komorača, primjerice za salate, umake i jela od ribe.
Od plodova komorača dobiva se i eterično ulje koje se upotrebljava u proizvodnji mirisnih kozmetičkih proizvoda, sapuna te prehrambenih aroma.
Posebno mjesto komorač ima u tradicionalnoj biljnoj medicini. Čaj i drugi pripravci od njegovih plodova tradicionalno se koriste za ublažavanje nadutosti i blagih probavnih grčeva te za olakšavanje iskašljavanja kod prehlade. Europska agencija za lijekove prepoznaje te tradicionalne primjene, uz napomenu da su klinička istraživanja ograničena.
Valja razlikovati i komorač koji se uzgaja prvenstveno zbog aromatičnih plodova od gomoljastog komorača čiji se zadebljali donji dio koristi kao povrće, sirov ili termički obrađen.
Hrvatska proizvodnja, strani kupci
Zanimljivo je da proizvodi OPG-a Sajko uopće ne završavaju na domaćem tržištu. Izvoze se u zemlje poput Njemačke, Španjolske, Egipta i SAD-a.
Njegova priča pokazuje koliko promjena kulture i ulaganje u preradu mogu značiti za poljoprivredno gospodarstvo. Umjesto oslanjanja isključivo na tradicionalne ratarske kulture, Sajko je pronašao proizvod za koji postoji međunarodno tržište, i način da ga sam pripremi za prodaju.
Foto: HRT/Screenshot
