Margaret Hamilton, računalna znanstvenica i jedna od ključnih osoba u razvoju softvera za NASA-in program Apollo, preminula je u 91. godini. Hamilton je u MIT-ovu Instrumentation Labu vodila timove koji su razvijali ugrađeni letački softver za zapovjedni i lunarni modul Apolla.
Njezin se doprinos, međutim, ne svodi samo na slijetanje na Mjesec. Hamilton je radila u vrijeme kad softver još nije imao status ozbiljne inženjerske discipline, a tijekom karijere snažno se zalagala upravo za pojam „softversko inženjerstvo”.
Iza sebe je ostavila više od 130 publikacija, dvije softverske tvrtke i niz metoda usmjerenih na pouzdanost sustava i sprečavanje pogrešaka.
Od prognoze vremena do Apolla
Kako piše MIT News, Hamilton je rođena 1936. u Paoliju u američkoj saveznoj državi Indiani. Diplomirala je matematiku na Earlham Collegeu 1958., a godinu poslije preselila se u Boston.
Na MIT-u je najprije dobila privremeni posao u meteorološkom odjelu, gdje je s profesorom Edwardom N. Lorenzom radila na softveru za vremenske prognoze. Upravo je ondje prvi put ušla u svijet programiranja.
Godine 1961. prelazi u MIT-ov Lincoln Laboratory i radi na programu SAGE, prvom američkom sustavu protuzračne obrane, razvijajući softver za računalo koje je trebalo prepoznavati moguće neprijateljske zrakoplove. Tad se počinje posebno zanimati za pouzdanost softvera, područje koje je u to vrijeme bilo gotovo neistraženo.
Četiri godine poslije planirala je nastavak studija, no suprug je u novinama ugledao oglas MIT-ova Instrumentation Laba za ljude koji će razvijati softver za slanje čovjeka na Mjesec. Hamilton se prijavila i postala prva osoba zaposlena kao programer na projektu Apollo u MIT-u te ujedno i prva žena na toj poziciji.
Do 1968. preuzela je vođenje tima zaduženog za softver zapovjednog i servisnog modula, a na razvoju softvera za Apollo radilo je više od 400 ljudi.
Pogreška četverogodišnje kćeri pokazala je što softver mora moći
Jedna od epizoda koja je snažno obilježila njezin pristup odvila se dok se njezina tad četverogodišnja kći Lauren igrala simulatorom zapovjednog modula. Usred simuliranog leta pokrenula je program predviđen za fazu prije lansiranja i srušila sustav.
Hamilton je predložila izmjenu koja bi onemogućila takvu pogrešku u stvarnom letu, ali prijedlog nije prihvaćen uz obrazloženje da vrhunski obučeni astronauti takvo što ne bi učinili.
No, tijekom misije Apollo 8 godine 1968. astronaut Jim Lovell ipak je napravio upravo to, zbog čega su nestali navigacijski podaci. Hamilton i njezin tim pomogli su riješiti problem, a predložene su zaštite potom ugrađene u program.
Bio je to rani primjer onoga što se danas naziva obrambenim programiranjem, odnosno razvoja sustava koji unaprijed računa na mogućnost ljudske ili tehničke pogreške.
Alarm 1202 i slijetanje na Mjesec
Najpoznatiji trenutak Hamiltonine karijere dogodio se u srpnju 1969., nekoliko minuta prije slijetanja Apolla 11. Računalo lunarnog modula Eagle oglasilo je alarm 1202 jer je bilo preopterećeno zbog problema povezanog s hardverom.
Softver je, međutim, bio osmišljen tako da u slučaju preopterećenja zanemari manje važne zadatke i nastavi izvršavati one ključne za slijetanje.
Kontrola leta procijenila je da se slijetanje može nastaviti i Neil Armstrong i Buzz Aldrin ubrzo su stupili na Mjesec.
Kako prenosi The Guardian, Hamilton je poslije objašnjavala da je nastavak misije omogućila upravo sposobnost softvera da prepozna problem i oporavi se od njega. Pritom je riječ o rezultatu rada velikog tima čiji je razvoj softvera vodila, a ne o kodu koji je sama napisala.
Izborila se za priznanje softverskog inženjerstva
Nakon programa Apollo ostala je u Instrumentation Labu do sredine 1970-ih. Godine 1976. osnovala je Higher Order Software, a deset godina poslije Hamilton Technologies, tvrtku usmjerenu na razvoj pouzdanih kompleksnih sustava.
Tijekom cijele karijere inzistirala je na tome da softver mora imati isti profesionalni i inženjerski status kao druge tehničke discipline. Pojam „softversko inženjerstvo”, koji je koristila upravo kako bi naglasila tu ravnopravnost, u početku je izazivao podsmijeh, no s vremenom je postao standard.
Za svoj je rad dobila brojna priznanja. NASA joj je 2003. dodijelila Exceptional Space Act Award, a Barack Obama 2016. Predsjedničku medalju slobode. Godinu poslije njezin je lik uvršten i u Lego set Women of NASA.
Jedan od simbola njezine karijere postala je fotografija iz 1969. na kojoj stoji pokraj golemog stupa ispisa softvera koji su razvili njezini timovi. Godine 2015. taj je softver u cijelosti objavljen na GitHubu.
Govoreći 2009. o radu na programu Apollo, Hamilton je rekla: „Nismo imali izbora – morali smo biti pioniri.” Njezin je rad pokazao koliko je pouzdan softver važan kad pogreška može imati kobne posljedice.
Foto: Screenshot (naslovna), Adam Cuerden/Wikimedia Commons (fotografija u tekstu)
