Više od dva stoljeća nakon što su odnesene iz Atene, skulpture s Partenona i dalje su predmet spora između Grčke i Ujedinjenog Kraljevstva. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je snažniji pritisak na London, a britanskog kolegu Andyja Burnhama podsjetio je da je prije dolaska na čelo vlade bio izrazit zagovornik njihova povratka.
Kako piše Guardian, Mitsotakis je na konferenciji u Ateni prvi put javno priznao da pregovori s Britanskim muzejom, vođeni pod okriljem predsjednika muzeja Georgea Osbornea, nisu donijeli napredak. Razgovaralo se o „hibridnom” dogovoru prema kojem bi se skulpture iz 5. stoljeća prije Krista vratile u Grčku, a Britanski bi muzej zauzvrat mogao izlagati vrijedne grčke antičke predmete.
No pregovori su zapeli, a grčki premijer poručuje da će pojačati pritisak, ne samo pred Britanskim muzejom nego i pred britanskom vladom.
Nekad je tražio povrat bez uvjeta, a sad se ograđuje
Posebno je zanimljiva uloga novog britanskog premijera Andyja Burnhama, nekadašnjeg ministra kulture u prethodnoj laburističkoj vladi. Burnhamova potpora povratu skulptura u Atenu seže 25 godina unatrag, a 2023., dok je bio gradonačelnik Velikog Manchestera, na društvenim je mrežama otvoreno pozvao da ih se vrati bez ikakvih uvjeta. Smatrao je da bi upravo kultura mogla pomoći Britaniji da promijeni način na koji je svijet doživljava.
Zbog takvih stavova grčki su dužnosnici njegov dolazak na premijersku dužnost vidjeli kao dosad najbolju priliku da se spor napokon okonča.
Međutim, ubrzo nakon preuzimanja dužnosti Burnham je u jednom od prvih intervjua izjavio da je rješavanje tog pitanja u nadležnosti Britanskog muzeja. Takav zaokret izazvao je veliko razočaranje u Ateni.
Mitsotakis ipak ne odustaje od namjere da o tome izravno razgovara s britanskim premijerom. Štoviše, pitanje skulptura povezuje i s Burnhamovom izjavljenom željom za bližim vezama Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije.
Prema njegovim riječima, povrat skulptura nije samo grčko pitanje nego i europsko te bi trebao biti dio šire rasprave o budućim odnosima Britanije i Europe.
Skulpture razdvojene više od 200 godina
Skulpture su izvorno krasile Partenon na atenskoj Akropoli, a početkom 19. stoljeća uklonjene su na zahtjev lorda Elgina, tadašnjeg britanskog veleposlanika u Osmanskom Carstvu. Godine 1816. Elgin ih je, suočen s bankrotom, prodao britanskoj vladi, iako je način na koji su pribavljene već tada izazivao prijepore.
Britanski muzej otad čuva dijelove partenonskog friza, dok se drugi nalaze u Ateni. Grčka već desetljećima traži njihovo ponovno ujedinjenje.
Mitsotakisova vlada nastoji u središte zahtjeva za povrat skulptura staviti njihovo ponovno ujedinjenje na mjestu s kojeg se pruža pogled na Akropolu. Unatoč zastoju u pregovorima, grčki premijer vjeruje da je dogovor koji bi zadovoljio obje strane još uvijek moguć.
Moguće rješenje u razmjeni kulturnog blaga
Jednu od prilika vidi u skorom zatvaranju Nacionalnog arheološkog muzeja u Ateni zbog obnove. To bi omogućilo da se u Britaniju pošalju vrijedni predmeti koji nikada nisu bili viđeni izvan Grčke, u zamjenu za skulpture s Partenona.
Mitsotakis smatra da bi njihovo ponovno ujedinjenje u Ateni moglo biti presedan za jedinstveno kulturno partnerstvo između dviju država, osobito između Grčke i Britanskog muzeja.
Pritom se poziva i na raspoloženje britanske javnosti, za koju tvrdi da podržava ponovno ujedinjenje skulptura.
Uvjerava da je došao trenutak za pritisak u tom smjeru te najavljuje da će, kad se sastane s Burnhamom, odlučno otvoriti pitanje povrata skulptura.
Foto: Skulpture s Partenona u Britanskom muzeju (Joyofmuseums/Wikimedia Commons)
