Kad osnujemo firmu, kad smo za nešto zaduženi, i – općenito – kad god imamo osjećaj ownershipa nad nečim, normalno je da osjećamo potrebu upravljati time. Tada nam može postati običaj da zaposleniku, kad nam netko dođe s problemom, odmah damo rješenje. No, to može dovesti do toga da nas ljudi prečesto čekaju dok im ne damo rješenje (čime postajemo „usko grlo“ svoje firme), nepotrebno trošimo vrijeme i energiju (koje možemo sačuvati za sebe ili razvoj firme), te slabimo angažman podređenih (odnosno, koliko se stvarno unose u posao).
Štoviše, ponekad zaposlenici uz problem odmah žele ponuditi i rješenje. Takva ponašanja su poželjna, čak i kad se rješenje razlikuje od onoga kojeg bismo mi izabrali. Jer pokazuju inicijativu. Što u takvim situacijama, pogotovo kad se njihov prijedlog kosi s našim viđenjem rješenja, pisat ću u sljedećem nastavku, jer je vrijedno detaljnog razmatranja.
Ponuditi adekvatan odgovor
Zasad, zadržimo se na tome što kad nam zaposlenici dođu s problemom i ne nude rješenje. Tu je važno znati da vjerojatno žele jednu od tri stvari. Ovisno o tome koju žele, trebali bismo im ponuditi i adekvatan odgovor. Ukratko, zaposlenici se ili žele izjadati (tako da im psihološki bude lakše nositi se s problemom), ili brainstormati rješenje zajedno s nama (ravnopravnu suradnju), ili dobiti rješenje (gotov odgovor).
Zanimljivo je (i logično) da gajimo neka tipična razmišljanja, osjećaje i ponašanja i u privatnom i u poslovnom životu, koliko god se trudili (ili čak pravili) da nije tako. Da se nekad netko i na poslu samo želi požaliti, a ne i dobiti rješenje, otkrio sam davno tako što mi je kolegica psihologinja s kojom sam radio „rame uz rame“ skrenula pažnju na to da je zapravo ne zanima rješenje problema, nego da joj treba samo da je saslušam. To me – kao racionalnog problem solvera – iznenadilo s obzirom da smo oboje psiholozi, profesionalci, no, ujedno mi je pokazalo da smo prije svega – ljudi. Kasnije mi je druga kolegica pokazala i da ljudi nekad žele zajedno s drugim, brainstormingom, doći do rješenja. Znate ono – kad neki vole učiti u društvu? E, pa, to je otprilike to. Kako u školi, tako i na poslu, neki ljudi vole podijeliti rješavanje problema s drugima. Literatura mi je to samo potvrdila.
Čavli svuda oko nas
Dakle, ako je naš odgovor da zaposleniku uvijek damo rješenje, pogodit ćemo samo u jednom od tri slučaja. A naš (ne)točan odgovor direktno će utjecati na njegovu motivaciju – jednokratko – ili trajnije, kroz cjelokupni angažman na radnom mjestu, kako se (ne)točni odgovori gomilaju. Zato je važno saznati što zaposlenik u trenutku dolaženja s problemom zapravo želi od nas.
Tu mi pada na pamet misao psihologa Abrahama Maslowa: „Ako je jedini alat kojeg imamo čekić, bit ćemo u napasti svakom problemu pristupiti kao da je čavao.“ Citat vrijedan da ga zapamtimo u mnogim situacijama. I prestanemo uvijek lupati čekićem – jer nije svaki problem čavao…
Što da radimo umjesto toga? Kako da brzo prepoznamo što čovjeku treba, pogotovo u današnjem užurbanom tempu života i rada?
Bitno pitanje
Odgovor je jednostavan. I pomalo šokantan – za zaposlenika – jer ga ne očekuje. No, izgovoren dobronamjerno i s poštovanjem, pokazuje da promišljamo o svojim akcijama, te da isto tražimo i od njega. Radeći s ljudima, naučio sam da treba pitati (uz eventualan uvod): „Ok, jel’ samo želiš da te saslušam, da brainstormamo zajedno ili da ti dam rješenje?“
Kad ga prvi put to budete pitali, zaposlenik će na to redovito zastati. Najprije će razmisliti zašto ga to pitate. Kroz glavu će mu moguće proći i pitanje da li je to neka prijetnja za njega. No, ako cijelo vrijeme držite stav dobronamjerne i sposobne domaćice zainteresirane za svoga gosta koji joj je došao reći da ima problem, vjerojatno će odmah zatim razmisliti o tome što ste ga to, zapravo, pitali. Na kraju će izabrati jedan od odgovora (eventualno dva, ako se želi i izjadati i još nešto od ponuđenog).
Ako mu potom date što traži, postići ćete jako dobre efekte za angažman zaposlenika: pokazat ćete da ste dobronamjerna liderica koja lako i brzo dolazi do srži izazova, da vas iskreno zanimaju on i njegove potrebe, te da mu pomažete na način kojeg je sam odabrao.
Koji zaposlenik ne bi htio sve to?
A budući da velika većina ljudi ima potrebu vratiti uslugu za pomoć oko ispunjenja svojih potreba, radeći na ovaj način sa svima, počet ćete dobivati sve veći angažman od svojih zaposlenika.
Foto: Privatni arhiv, Nano Banana 2 (Ilustracija)
