U Kloštar Ivaniću, nekoliko desetaka kilometara od Zagreba, obitelj Kunek već desetak godina razvija seosko imanje i ugostiteljsku priču koja se temelji na domaćoj hrani, prirodi i obiteljskom radu. Klet Stari Mlin danas nudi restoran, prostor za proslave i druga događanja, a na imanju su i jezera, vrt, voćnjak, životinje i – jedan stari mlin.
Marija Kunek, vlasnica i voditeljica imanja, u ugostiteljstvu je praktički odrasla. Ideja za Stari Mlin, međutim, nije počela kao poslovni projekt. Njezin je otac želio imati kućicu izvan grada, mjesto za odmor u prirodi. Obitelj je ondje s vremenom počela organizirati privatna druženja, a kako su već imali iskustva u ugostiteljstvu, rodila se ideja da prostor otvore i drugim ljudima. Tako je vikendica postupno prerasla u seosko turističko imanje.
„Neformalno, domaće. Priroda, domaća hrana, mir, cvrkut ptica, baš za odmor, za dušu i tijelo“, rekla je Kunek opisujući ono što danas žele pružiti gostima.
Od ideje do danas
Od početne ideje do današnjeg oblika imanja prošlo je otprilike deset godina. Obitelj je ulaganja financirala vlastitim sredstvima, a velik dio posla odradila je sama. Kako je posao rastao, tako su postupno dodavali nove sadržaje. Na imanje su stigle životinje, uređivali su prostor, a iz Ivanić-Grada preselili su stari mlin koji je postao zaštitni znak restorana. Mlin danas služi kao svojevrsni izložbeni primjerak i prilika da se posjetiteljima, osobito djeci, pokaže kako se nekada dobivalo brašno. I drugi izvori navode da je riječ o mlinu iz 1906. godine.
Obiteljski pristup nije, međutim, samo dio ambijenta nego i način rada. Na imanju površine veće od pet hektara treba brinuti o životinjama, vrtu, voćnjaku i cvijeću, ali i stalno popravljati i obnavljati rustikalne objekte građene od drva, cigle i drugih prirodnih materijala. U poslu sudjeluju tri člana obitelji i još troje zaposlenih, dok se za veća događanja angažiraju dodatni suradnici.
U kuhinji glavnu riječ i dalje ima Marijina majka, dok je otac zadužen za vanjske poslove i samo imanje. Marija je preuzela ulogu voditeljice i domaćice: od prvog razgovora s gostima i dogovora oko proslave do njezina završetka. „Ja sam na mjestu voditelja. Ona koja je tamo da sve to dobro prođe i da svi štimaju i da svi budu zadovoljni“, objasnila je Kunek.
Zadovoljstvo gostiju
Upravo je zadovoljstvo gostiju jedna od središnjih vrijednosti Staroga Mlina. Kunek kaže da joj je najvažnije da ljudi na imanju dobiju osjećaj doma, mira i svojevrsnog povratka u neka prošla vremena. U tome važnu ulogu ima tradicionalna moslavačka kuhinja, čiji se recepti temelje na jelima koja su pripremale bake, prabake i majke.
Obitelj je recepte birala i prema tome što se nekada pripremalo za posebne prigode. Na jelovniku su tako raca i mlinci, jela od divljači, peka, ražanj, fiš, gulaši i klasična jela s roštilja. Posebnost je i to što se velik dio namirnica proizvodi na samom imanju, pa se jelovnik mijenja ovisno o sezoni. Službena stranica Starog Mlina također ističe tradicionalnu moslavačku kuhinju, vlastite i lokalne sastojke te prilagođavanje ponude različitim proslavama i grupama.
„Nemamo neki standardni jelovnik koji je stalno isti, nego kako dolaze sezonske namirnice, prema tome onda i prilagođavamo hranu. Ljeti je to normalno laganije, tjestenine, više povrća, salata, a zimi prelazimo na buncek, krvavice, češnjovke, sarmu“, kazala je Kunek.
Takav pristup razlikuje ih i od ponude koju smatra tipičnom za suvremenu ugostiteljsku scenu. Ideja nije napraviti još jedno mjesto s hamburgerima i pizzama, nego ponuditi ono što je tradicionalno za kraj, a što se danas sve rjeđe može kušati. Dio namirnica dolazi iz vlastitog vrta i plastenika, a ostatak nastoje nabavljati lokalno. I raniji prikazi imanja navode upravo vlastiti vrt i plastenik te sezonska jela od divljači, patke i drugih domaćih namirnica.
Početak je bio najteži
Za Kunek je rad u ugostiteljstvu bio gotovo logičan životni put. Odmalena je u tom poslu, pa joj je rad s gostima prirodan. Posebno je veseli trenutak kada ljudi na imanje dođu kao gosti, a odlaze s osjećajem da su upoznali domaćine. „Najviše me veseli taj rad s ljudima. I to kad jednostavno dođu kao gosti, a odu kao prijatelji i kad budu zadovoljni, i s nama, i našom uslugom i hranom i svime“, rekla je.
No put do uspješnog poslovanja nije bio bez problema. Početak je bio najteži jer je trebalo vremena da se posao pokrene, a kasnije su uslijedili i pandemija koronavirusa te druge krize. Bilo je razdoblja pada, zasićenja i dvojbi, priznaje Kunek, ali upravo je specifičnost ugostiteljstva ono zbog čega se čovjek, jednom kada ga zavoli, teško odlučuje napustiti.
„Bilo je zahtjevnih trenutaka i, da, dođe nekad do zasićenja i do gubljenja živaca, pa si misliš što mi je ovo trebalo. Ali onda opet krene na bolje i opet nastaviš jednostavno dalje“, kazala je.
Unatoč tome, kada bi danas ponovno krenula od početka, ništa bitno ne bi promijenila. Stari Mlin nije nastao velikom jednokratnom investicijom, nego postupnim ulaganjem i širenjem. Upravo u tome Kunek vidi jednu od najvećih vrijednosti cijelog projekta: imanje je raslo zajedno s poslovanjem, a svaki novi sadržaj dodavan je kada je za njega došlo vrijeme.
Mir, priroda i odmak od grada
„Sve bismo napravili isto jer tako smo to nekako planirali, tako smo to odradili. Možda brže nego što bi netko sada, da ima veliku svotu novaca, pa to može brzo odraditi, ali zato mislim da je čar u tome što smo mi nekako postepeno to sve i proširivali, zaokružili tu cijelu priču“, naglasila je Kunek.
Kunek vjeruje da ruralni turizam u Hrvatskoj ima još mnogo prostora za razvoj.
„Mislim da je taj cijeli turizam naša budućnost jer ima lijepih skrivenih imanja i prostora i dijelova Hrvatske koji ne moraju biti nužno vezani uz more i sunce i plažu. Jednako mogu uživati i u ruralnom dijelu, imati takvu lijepu, netaknutu prirodu i mir, i životinje i sve to je ono što nama, u biti, ljudima treba“, poručila je.
Njezin savjet onima koji razmišljaju o vlastitom ruralnom turizmu zato je jednostavan: krenuti, biti ustrajan i ne očekivati da će sve odmah biti lako. Loših će razdoblja biti, kao i u svakom poslu, ali upravo autentičnost može biti najveća prednost hrvatskog kontinenta.
Sadržaj nastao u sklopu Experience & Networking Kloštar Ivanić.
Foto: Stari Mlin
