Friedrich Merz, njemački kancelar, nastoji upotrijebiti sve poluge koje mu stoje na raspolaganju kako bi pokrenuo posustalo njemačko gospodarstvo, a trgovci žele da se val reformi proširi i na stoljetnu zabranu rada trgovina nedjeljom, piše britanski dnevnik The Telegraph.
O tome je prošlog tjedna pisao i američki The Wall Street Journal pod naslovom “Njemačka u stagnaciji razmatra nezamislivo: Kupovinu nedjeljom”, a tekst počinje pričom o 23-godišnjem vlasniku male berlinske trgovine koji je kažnjen s 2500 eura jer je nedjeljom prodavao namirnice koje se ne smatraju osnovnim potrepštinama. Naime, nedjeljom se, primjerice, mogu prodavati kruh, pića, grickalice, cigarete i alkohol, pa se čak i krastavac ili Coca-Cola mogu tretirati kao nešto što se konzumira „u hodu“ i dozvoljeno je za prodaju, dok tikvice, grah ili krumpir ne moraju biti dopušteni. U jednom berlinskom supermarketu, piše WSJ, nedjeljom se fizičkim pregradama blokira pristup robi koju kupci ne smiju kupiti.
Što traže njemački trgovci
Iznimke za rad trgovina nedjeljom u Njemačkoj ovise o saveznoj pokrajini, vrsti prodajnog mjesta i proizvodima. Primjerice, benzinske postaje, trgovine na kolodvorima i aerodromima, pekarnice, cvjećarnice, kiosci i dežurne ljekarne mogu raditi pod određenim uvjetima, dok neke otvorene trgovine smiju prodavati samo ograničen dio svojeg asortimana.
Mediji objašnjavaju da borba trgovaca za rad nedjeljom u Njemačkoj neće biti laka iako u većem dijelu Europe trgovine i supermarketi mogu raditi nedjeljom, barem u određenoj mjeri. Na putu za radne nedjelje njemačkim trgovcima stoje Crkve, sindikati i političari iz različitih dijelova političkog spektra. Bore se protiv duge tradicije: godine 1919. „Sonntagsruhe“, odnosno nedjeljni odmor, ugrađen je u Ustav novoosnovane Weimarske Republike, koji je propisivao da nedjelje i državni praznici trebaju „ostati zakonski zaštićeni kao dani odmora od rada i duhovnog uzdizanja“. Ta je odredba prenesena i u današnji njemački Ustav.
Nove ankete među građanima
No, u novijim anketama samo je oko polovice ispitanika i dalje podržalo zabranu, piše britanski dnevni list. „Merz je iskoristio činjenicu da se vrata promjenama postupno otvaraju. Njegov reformski paket omogućit će pekarnicama i slastičarnicama da nedjeljom rade osam sati, umjesto dosadašnja tri. Javne knjižnice moći će raditi šest sati, umjesto tri“, navodi se.
Trgovci u svoje argumente ubrajaju da ljudi danas ionako kupuju putem interneta nedjeljom, a također poručuju da je nedjeljna kupovina postala oblik provođenja slobodnog vremena, pa bi trebala imati jednak tretman kao i drugi načini na koje ljudi provode slobodan dan.
Na sindikalna upozorenja da bi ublažavanje ograničenja rada nedjeljom moglo dovesti do toga da zaposlenici budu prisiljeni raditi u nepovoljnim terminima, trgovci uzvraćaju time da njemački propisi o radu osiguravaju da zaposlenici koji rade nedjeljom budu dodatno plaćeni i dobiju slobodne dane kao naknadu.
Timo Weber, direktor lanca robnih kuća KaDeWe, kaže da tijekom deset nedjelja godišnje, koliko njegova robna kuća u Berlinu smije raditi, ima više zaposlenika koji se dobrovoljno javljaju za rad nego što mu je potrebno. Objašnjava da ne predlaže da trgovine budu otvorene svih 52 nedjelje, nego da odluku treba prepustiti trgovcima jer oni najbolje poznaju svoje poslovanje.
Odluka je u rukama saveznih pokrajina
Kancelar Merz oko reguliranja tog pitanja može učiniti tek mali pomak jer velik dio ovlasti za donošenje odluka nalazi se u rukama saveznih pokrajina, u kojima su mnogi političari odlučni zadržati postojeće stanje, piše The Telegraph. Markus Söder, bavarski premijer i član Merzove političke stranke, je već poručio: „U mojoj se saveznoj pokrajini ništa neće promijeniti kada je riječ o nedjeljnom odmoru“.
Podsjetimo da u Hrvatskoj trgovci mogu sami odrediti 16 nedjelja u godini koje će im biti radne. To je prije tri godine propisano Zakonom o trgovini nakon nekoliko ranijih pokušaja zabrana rada nedjeljom koji su padali na Ustavnom sudu. Uvedena zabrana ima izuzetke za neke specifične objekte – unutar željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, trajekata, bolnica, benzinskih postaja, kao i za otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda.
Foto: Magnific
