Visoke temperature mogu vrlo brzo dovesti organizam do granice izdržljivosti. Katkad je riječ samo o umoru i nelagodi, ali pregrijavanje se može razviti i u ozbiljno stanje koje traži hitnu medicinsku pomoć. Upravo je zato važno znati razliku između toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara i reagirati na vrijeme.
Posebno su ugroženi stariji ljudi, mala djeca i osobe s dugotrajnim zdravstvenim tegobama. Toplinska iscrpljenost nastaje kad se tijelo previše zagrije i više ne uspijeva dobro regulirati temperaturu. Sama po sebi najčešće nije opasna ako se osoba brzo rashladi, ali je ozbiljno upozorenje da tijelu treba predah od vrućine.
Toplinska iscrpljenost ne pogađa samo starije ili bolesne osobe
BBC, pozivajući se na zdravstvene preporuke, navodi da su tipični znakovi toplinske iscrpljenosti pretjerano znojenje, osjećaj jake vrućine i opće slabosti. Mogu se javiti i glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, mučnina, gubitak apetita, grčevi u rukama, nogama ili trbuhu, ubrzano disanje ili puls, temperatura od 38 °C ili više te izrazita žeđ.
Kod male djece znakovi mogu biti teže prepoznatljivi jer često ne mogu jasno reći kako se osjećaju. Mogu postati mlitava, pospana i neuobičajeno tiha.
Važno je znati da toplinska iscrpljenost ne pogađa samo starije ili bolesne osobe. Može se dogoditi bilo kome, uključujući i zdrave i fizički aktivne ljude, osobito ako su vježbali ili radili nešto naporno na visokim temperaturama.
Rizik dodatno raste ako se alkohol konzumira na suncu ili ako osoba ne unosi dovoljno tekućine. Neki lijekovi također mogu otežati regulaciju tjelesne temperature, povećati rizik od dehidracije, vrtoglavice ili opeklina od sunca.
Osobu je najvažnije prije svega odmah skloniti s vrućine. Treba je smjestiti u hladniji prostor, primjerice klimatiziranu prostoriju ili barem u hlad, i potaknuti je da miruje. Dobro je skinuti nepotrebnu odjeću kako bi se što veći dio kože mogao rashladiti.
Toplinski udar je hitno stanje
Kožu treba hladiti onime što je dostupno: hladnom mokrom spužvom ili ručnikom, prskanjem vodom, hladnim oblozima oko vrata i ispod pazuha ili omatanjem u hladnu mokru plahtu.
Ako se vlažna koža pritom dodatno hladi lepezom ili ventilatorom, isparavanje vode pomoći će tijelu da brže spusti temperaturu.
Osobi treba ponuditi vodu. Mogu pomoći i sportski ili napici za rehidraciju. Važno je ostati uz nju dok joj ne bude bolje. U slučaju toplinske iscrpljenosti, osoba bi se trebala početi hladiti i osjećati bolje unutar 30 minuta.
Ako se stanje ne poboljša nakon pola sata odmora u hladnijem prostoru i unosa tekućine, treba posumnjati na toplinski udar. To je hitno stanje. Znači da tijelo više ne uspijeva kontrolirati toplinu i da je unutarnja temperatura previsoka.
Znakovi za uzbunu su osjećaj bolesti koji ne prolazi ni nakon rashlađivanja, prestanak znojenja unatoč osjećaju jake vrućine, temperatura od 40 °C ili više, ubrzano disanje ili nedostatak zraka, zbunjenost, napadaj, gubitak svijesti ili nereagiranje.
U takvoj situaciji ne treba čekati da „prođe samo od sebe”, već odmah pozvati hitnu pomoć.
Ilustracija: Nano Banana Pro
