Dolazi ljeto i sunčani dani, vrijeme kada mnogi počnu raditi na razvijanju “zdravog” tena – polagano “hvataju boju” i vjeruju kako uz tamnjenje kože imaju zaštitu od sunca bolju i zdraviju od krema za sunčanje. Iako se radi o narodnim mudrostima i navikama koje su na snazi već desetljećima, radi se o netočnim i vrlo opasnim uvjerenjima.
Zaklada za rak kože upozorava kako tamnjenje kože nikako nije zdravo. “Iako se obično povezuje s dobrim zdravljem, ‘sjaj’ potamnjele kože je sušta suprotnost zdravom – to je dokaz oštećenja DNA u vašoj koži”, navode iz Zaklade.
Ubrzavanje starenja kože
Prvi efekt ovog oštećenja je ubrzavanje starenja kože – doprinosi razvoju bora, pjega i ‘istrošenog’ izgleda – no ono što je još gore jest da može dovesti i do raka. Tamnjenje kože dokazano povećava rizik od raka bazalnih stanica, karcinoma pločastih stanica i melanoma.
Ono što mnoge zbunjuje je da ten može štititi od opeklina, pa pogrešno zaključuju kako štiti i od drugih negativnih učinaka sunčevog zračenja, međutim to je daleko od istine.
Sunce odašilje tri vrste ultraljubičastih zraka – UVA, UVB i UVC, koju zaustavlja ozonski omotač. UVA zrake su kraće valne duljine i prodiru u površinski sloj naše kože, dok su UVB zrake veće valne duljine i prodiru dublje u našu kožu. Boja našeg tena ne utječe na to kako i koliko prodiru u nas.
I UVA i UVB zrake predstavljaju takozvano ionizirajuće zračenje – dakle zrake koje imaju dovoljno energije da mogu izbiti elektrone iz atoma, mijenjajući sastav molekula i oštećujući naše stanice.
Zaštita od sunca
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) savjetuje svima da u potpunosti izbjegavaju boravak na suncu između 10 i 17 sati, a ako je to nemoguće, da se maksimalno moguće zaštite od sunca.
To podrazumijeva nošenje odjeće gustog tkanja, šešire širokog oboda, sunčane naočale i nanošenje obilnih količina kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom barem SPF 15. “Da bi nam pružilo zaštitu koja je na njemu navedena, sredstvo za zaštitu od sunca mora biti naneseno obilno – najčešće obilnije od količine za koju pretpostavljamo da nam je dovoljna”, naglašavaju iz HZJZ-a.
Sredstvo bi trebalo ponovno nanijeti na sebe svaka dva sata, a pogotovo ako smo u međuvremenu bili u vodi ili se oznojili.
Djeci, čija je koža osjetljivija, je potrebna jača zaštita nego odraslima, te bi za djecu trebalo koristiti isključivo sredstva sa zaštitnim faktorom SPF 50 ili više.
Kreme nisu opasne
Proteklih godina internetom su počele kružiti i tvrdnje kako su kreme za sunčanje opasne, kako izazivaju rak i kako se protiv sunca trebamo štititi “prirodno”, no ove su tvrdnje pogrešne i opasne po zdravlje.
Veliki broj temeljitih znanstvenih studija diljem svijeta potvrdio je kako korištenje krema za sunčanje znatno smanjuje učestalost raka kože. Čak i kada bi neki dosad nepoznati uzročnik u kremama doprinosio razvoju raka, ono što vidimo u praksi je da ljudi koji koriste kreme puno rjeđe dobiju rak kože od onih koji ih ne koriste – znači koristi višestruko nadmašuju moguće rizike.
Također, većina sastojaka krema zadržava se u rožnatom sloju epiderme – u mrtvoj koži – te ne ulaze niti u žive stanice niti dalje u organizam.
Sve zbog Coco Chanel
Ten je do dvadesetih godina prošlog stoljeća bio znak siromaštva i pripadanja radničkoj klasi, a bogatiji su koristili kreme za izbjeljivanje kako ne bi izgledali kao agrarni radnici. No, kako su se poslovi preselili iz polja u tvornice, blijeda je koža postala povezana s radnicima koji cijeli dan rade na zatvorenom, a ten je postao simbol imetka i slobodnog vremena.
U javnosti je postao popularan zahvaljujući Coco Chanel, koja je izgorjela dok je s Vojvodom od Westminstera krstarila po Mediteranu 1923. Kada se iskrcala u Cannesu, fotografi su uhvatili njezin brončani ten, a slike su obišle svjetske medije. Ubrzo su iz časopisa nestale reklame za izbjeljivanje kože, a zamijenili su ih savjeti kako što brže potamnjeti.
Foto ilustracija: Nano Banana 2
