Stres na poslu odavno nije samo osobni problem zaposlenika, nego može predstavljati i ozbiljan organizacijski trošak. Ako se radni dan svodi na silne sati sjedenja, kratke rokove, nefleksibilan raspored i kulturu u kojoj se osjećate krivima odete li na pauzu, pitanje dobrobiti zaposlenika teško se može riješiti još jednim internim webinarom
Novo istraživanje Sveučilišta Cornell zato pozornost usmjerava na vrlo jednostavnu, jeftinu i često zanemarenu mogućnost: više vremena u prirodi tijekom radnog dana.
Kako piše Cornell Chronicle, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Environmental Psychology pokazalo je da promjene u pravilima, kulturi i vanjskim prostorima na radnom mjestu mogu zaposlenicima olakšati boravak na otvorenom i time pridonijeti njihovoj dobrobiti.
Autori su se bavili velikim organizacijama, poput sveučilišta, u kojima radni ritam, opterećenje i očekivanja često otežavaju bilo kakav izlazak iz zatvorenog prostora.
Zanimljiva usporedba rada od kuće i u uredu
Prema podacima navedenima u tekstu, danas čak 76 posto odraslih osoba izjasnilo se da im razina stresa kojem su izloženi otežava svakodnevno funkcioniranje. Istraživači pritom podsjećaju da stres povezan s poslom negativno utječe na mentalno zdravlje zaposlenika, a američke poslodavce, zbog izgubljene produktivnosti i zdravstvenih troškova, može stajati do 187 milijardi dolara godišnje.
S druge strane, boravak u prirodi dokazano izravno utječe na našu dobrobit. Gen Meredith, suautorica istraživanja i izvanredna profesorica javnog zdravlja i zdravlja ekosustava na Cornellu, ističe da i samo pet minuta boravka u prirodi može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, poboljšati fokus i pozornost te pridonijeti općem osjećaju dobrobiti.
Istraživački tim zanimalo je mogu li zaposlenici tijekom radnog dana češće provoditi vrijeme u prirodi, osobito u okruženjima u kojima prevelika količina posla, nefleksibilni rasporedi i kultura koja ne ostavlja dovoljno prostora za predah dodatno pojačavaju stres. Pandemija bolesti COVID-19 dala im je priliku da usporede ponašanje zaposlenika tijekom rada od kuće i nakon povratka na radno mjesto.
Pokazalo se da su zaposlenici, dok su radili od kuće, češće uspijevali izaći u prirodu, što im je pomagalo u smanjenju stresa i očuvanju mentalnog zdravlja.
Nakon povratka na radno mjesto nisu zadržali te navike. Prepreke su, kako su sami naveli, bile vrlo konkretne: premalo vremena tijekom radnog dana, duga putovanja na posao, manjak dnevnog svjetla i radna kultura u kojoj se odlazak na kratku pauzu u prirodi ne doživljava kao „normalan“ dio radnog dana.
Pauza ne bi trebala biti nešto za što je potrebno „opravdanje“
Istraživanje je pokazalo i da prepreke iste nisu za sve: razlikuju se ovisno o vrsti posla, radnom statusu i rasi. Drugim riječima, nekima je i kratka pauza u prirodi tijekom radnog dana dostupnija nego drugima.
Poslodavci bi, prema sudionicima istraživanja, trebali jasnije pokazati da su pauze tijekom dana prihvaćen dio rada, a ne iznimka koju treba opravdavati. Govorili su i o važnosti dostupnih i upotrebljivih vanjskih prostora, uključujući mjesta za sjedenje na otvorenom i mogućnost održavanja radnih sastanaka vani.
Prema Meredith, prvi je korak jednostavan: zaposlenicima treba jasno dati do znanja da se kratko vrijeme provedeno vani nije doživljava kao bijeg od posla, nego dio brige o zdravlju.
Uz klupe, stolove ili prostore u kojima se mogu održavati sastanci na otvorenom, takva promjena ne mora biti skupa, no može pomoći organizacijama da o dobrobiti zaposlenika ne razmišljaju tek kad problem već nastane. Prirodu pritom opisuje kao mjesto na kojem se zaposlenici mogu „napuniti”, odnosno obnoviti energiju tijekom radnog dana.
Foto: Magnific
