Nedavno je na LinkedInu osvanula objava osobe (koju nećemo imenovati) koja je dobila otkaz nakon što je poslodavac doznao da traži drugi posao. Objava nije bila viralna ni išta slično, no svakako potiče na razmišljanje. Danas je gotovo neobično raditi u istom poduzeću dugi niz godina, a kamoli cijeli radni vijek. Job hopping je sve češći. Istovremeno, svaki treći zaposlenik traži novi posao i nakon što počne raditi.
“Burza je puna” ide u oba smjera
Prema anketi koju je proveo portal MojPosao, a u kojoj je sudjelovalo preko 2200 ispitanika, trećina radnika nastavlja gledati oglase za posao i nakon što se zaposli na novom radnom mjestu. Potraga za njih ne staje jer, kako su obrazložili, uvijek postoji bolji posao i bolji poslodavac. Smatraju i kako su oni poslodavcima samo broj, stoga je u redu da se i oni, kao posloprimci, ponašaju isto.
Ovime su zapravo zaposlenici pružili otpor onoj poznatoj uzrečici: “Ako ti nećeš raditi, ima netko tko hoće” ili: “Burza je puna.” Jer ima poslodavaca koji će udovoljiti njihovim uvjetima, a burza ih je također puna. O tome najčešće slušamo kad se približi turistička sezona, pa nam novinske članke i TV priloge pune vlasnici turističkih i ugostiteljskih objekata koji teško pronalaze radnike.
Dodatno, gotovo polovica radnika nastavlja potragu za poslom u slučaju da tvrtka ne ispuni njihova očekivanja ili se ispostavi da su uvjeti lošiji od dogovorenih. Iz te perspektive, kontinuirano traženje posla je sistem zaštite.
Konačno, na odluku o nastavku traženja posla ovisi i radna okolina, odnosno dinamika unutar tima i odnos s nadređenima.
Dio radnika povremeno pogleda kakvi se poslovi nude, ali se ne prijavljuju.
Pročitajte više: Manuela Vukelić dovodi strane radnike u Hrvatsku: Filipinci i Indonežani ‘rođeni’ za turizam, za građevinu Uzbekistanci
Lojalnost – zastarjela poslovna vrijednost?
Poslodavcima su važni komunikativnost, radišnost, samostalnost i – lojalnost. Upravo ova posljednja osobina za poslodavca je jamac da će radnik uz njega biti godinama, a u zadnje je vrijeme zaposlenicima sve manje važna. Ako ste poslodavcu samo broj, zašto biste mu bili lojalni, zar ne?
Naročito je to točno kod mlađih radnika, odnosno milenijalaca i generacije Z, koji žele karijerni napredak, nova iskustva, znanja i dobru plaću.
Mijenjanje posla je najjednostavniji način da dođete do značajnog povećanja plaće, piše BBC. Radnici će uobičajeno lakše ispregovarati novu plaću nego povišicu, a bit će skloniji javiti se za posao u tvrtkama koje nude bolje benefite nego ona za koju trenutno rade, što je i logično. Kad poslodavac dozna da zaposlenik traži novi posao, često se upravo poteže pitanje plaće, ali i benefita.
Manuela Vukelić, direktorica agencije za posredovanje i ustupanje radnika Job Hunter, smatra da je važno korektno se razići s bivšim zaposlenikom, ali i utvrditi zašto odlazi. I sama se našla u situaciji da dozna da njezin zaposlenik traži novi posao.
“Svakako bih prvo razmislila koliko mi taj radnik vrijedi i jesam li ja negdje pogriješila s njim,” rekla je. “Ako sam i sama nezadovoljna ili ravnodušna, dala bih mu čim prije otkaz i potražila drugog u kojeg bih uložila vrijeme i novac. Ako mi je bitan, sjela bih s njim i vidjela u čemu je problem i možemo li naći win-win situaciju.”
Pročitajte više: Generacija Z želi brz karijerni napredak – Jesu li nerealni?
Stručno znanje prednost je pri pregovaranju
S pretragom poslova nakon zaposlenja u potpunosti prestaje samo 22% zaposlenika. Ovi pak ispitanici ističu kako je lojalnost važna, te kako nitko nije zaposlio radnika na kratak rok. Njima je također važan kontinuitet. U potragu za novim poslom krenut će ako se uvjeti rada i odnos poslodavca prema radniku značajno pogoršaju.
No, ovakvih je radnika sve manje, a job hopping sve je učestalija praksa.
“Smatram da je job hopping budućnost poslovanja gdje će sve više zaposlenika imati neki vid vlastite djelatnosti koju će po potrebi nuditi poslodavcima,” izjavila je HR konzultantica i vlasnica tvrtke Human Capital Jasna Rilović. Najviše job hoppera vidi među mlađim zaposlenicima i u ICT industriji.
Također, vrijedi dodati kako je neformalno obrazovanje sve dostupnije, a tečajeve za mnoga vrijedna znanja i certifikate moguće je upisati po niskoj cijeni ili čak besplatno. Dok će jedan dio učiti učenja radi, drugi dio će ovu priliku iskoristiti da se bolje pozicionira na tržištu. A radnik koji ima znanja i vještine, pogotovo ako su iste tražene, je radnik koji će moći pregovarati.
Na poslodavcima je da prihvate promjenu na tržištu rada. Alternativa ne postoji. Nikome nije u interesu svakih nekoliko mjeseci tražiti novog radnika ili novi posao. Uostalom, za radnike je posao transakcija i to se više ne libe dati do znanja. Svaki radnik ipak samo pokušava pronaći svoje mjesto pod suncem.
Foto: Canva / privatna arhiva
