Nismo ni svjesni snažnog učinka fizičke aktivnosti na naš mozak, raspoloženje i koncentraciju koji ujedno naš mozak štiti od bolesti poput depresije i Alzheimerove bolesti. Stoga nam je Wendy Suzuki, profesorica neuroznanosti i psihologije na Sveučilištu New York Center for Neural Science, odlučila u TED talku ispričati priču o tome kako je svoje dobro poznavanje neuroznanosti iskoristila da na sebi provede eksperiment. Njime je otkrila znanstvene razloge iz kojih tjelovježbom možemo utjecati na mozak i pobliže nam objasnila kako tjelovježba utječe na promjene u mozgu.
Događaj koji traje samo trenutak stvorit će uspomenu koja traje cijeli život
Ljudski mozak je najsloženija struktura poznata ljudskom rodu, no, jedno je govoriti o njemu, a drugo vidjeti ga. Zbog toga nam je Wendy pokazala mozak i njegova dva područja, prefrontalni korteks koji je ključan za donošenje odluka, koncentraciju, pažnju i osobnost i drugi, hipokampus čiji je zadatak sposobnost stvaranja i očuvanja novih dugoročnih sjećanja na činjenice i događaje. “Oduvijek me opčinjavao hipokampus. Kako je moguće da događaj koji traje samo trenutak, recimo, vaš prvi poljubac, ili rođenje vašeg prvog djeteta, stvori uspomenu koja je promijenila vaš mozak i koja traje cijeli život? Upravo to želim shvatiti. Željela sam početi snimati aktivnost pojedinih moždanih stanica u hipokampusu dok su ispitanici stvarali nova sjećanja. I pokušati dešifrirati na koji način ti kratki naleti električne aktivnosti, kojima neuroni međusobno komuniciraju, omogućuju ili ne omogućuju stvaranje novog sjećanja.”, objasnila je.
Pročitajte više: Zašto je pilates savršeni oblik tjelovježbe za vas?
Sama je na sebi provela eksperiment, a nije to niti znala
S godinama je otkrila učinak tjelovježbe na promjene u mozgu. Dok je bila na vrhuncu svog rada iz područja pamćenja, shvatila je da više nema društveni život i da previše vremena provodi osluškujući moždane stanice potpuno sama, u mračnoj sobi. Nije se kretala te se udebljala 11 kilograma. “Otišla sam na rafting – sama, jer nisam imala društveni život. I vratila sam se misleći, “Bože, bila sam najslabija osoba na izletu.” I vratila sam se sa zadatkom, rekavši “Nikad se više neću osjećati najslabijom osobom na raftingu.” I to me natjeralo da odem u teretanu.”, rekla je Wendy uz smiješak. Isprobala je svakakve satove vježbi i sve joj je bilo naporno, no primijetila je kako nakon svakog napornog treninga slijedi odlično raspoloženje i ogroman nalet energije. To ju je natjeralo natrag u teretanu i uspjela je skinuti dobivene kilograme.
Pišući prijavu za istraživačku stipendiju, shvatila je da joj stvarno dobro ide, a pisanje te prijave je nešto što nikad nikome ne ide dobro. Uspjela je pažnju usredotočiti i zadržati više nego ikad prije, a i dugoročno pamćenje u laboratoriju bilo je sve bolje, stoga je sve povezala – “Možda je sva ona tjelovježba koju sam uključila u svoj život, mijenjala moj mozak. Možda sam na sebi provela eksperiment, a da to nisam ni znala.” Počela je pretraživati literaturu na tu temu, a u njoj je pronašla sve što je na sebi primijetila, bolje raspoloženje, više energije, bolje pamćenje i bolja koncentracija. Zaključila je da iz tri razloga tjelovježbom možete odmah utjecati na promjene u mozgu.
Pročitajte više: Kako početi vježbati? Uz ovaj savjet, konačno ćete steći naviku!
Prvo, trenutno djeluje na vaš mozak. Samo jednom tjelovježbom odmah ćete povećati razine neuroprijenosnika poput dopamina, serotonina i noradrenalina. To će vam popraviti raspoloženje odmah nakon aktivnosti, a studije su pokazale da samo jednom tjelovježbom možete poboljšati reflekse. No, ti trenutci su kratkotrajni, za primjer je dala trenutak hvatanja šalice koja vam pada na pod – nakon vježbanja ćete ju brže uhvatiti. Za dugotrajan učinak, treba promijeniti cjelokupni režim vježbe.
Drugo, dugotrajno se povećavaju neuroprijenosnici dobrog raspoloženja, ne samo što imate bolju koncentraciju i pozornost, već se povećava i obujam hipokampusa. Tjelovježba odmah utječe na raspoloženje, a taj utjecaj i dugo traje!
No, najveća promjena uzrokovana vježbom upravo su zaštitni učinci koje ima na vaš mozak. “Možete mozak zamisliti kao mišić. Što više vježbate, to hipokampus i prefrontalni korteks postaju većima i jačima. Zašto je to važno? Zato što su prefrontalni korteks i hipokampus područja koja su najosjetljivija na neurodegenerativne bolesti i na uobičajeno propadanje kognitivnih sposobnosti starenjem. Dakle, povećanom fizičkom aktivnošću za života, nećete izliječiti demenciju ili Alzheimerovu bolest, ali ćete uspjeti stvoriti najjači, najveći hipokampus i prefrontalni korteks te će tim bolestima trebati više vremena da postignu učinak. Možete vježbu zamisliti kao obilato mirovinsko osiguranje za vaš mozak, ok? A i bolje od toga, jer je besplatna”, objasnila nam je Wendy.
Pročitajte više: 5 savjeta kako noću održati savršenu koncentraciju!
Koliko najmanje trebamo vježbati da bismo to postigli?
Zlatno je pravilo vježbati tri do četiri puta tjedno po najmanje 30 minuta, ali nema potrebe za plaćanjem teretane, možete otići u šetnju i prošetati jedan krug više po susjedstvu, koristiti stepenice umjesto liftova, a i žustro usisavanje može biti tjelovježba.
Što se tiče njezinog trenutnog cilja u laboratoriju, rekla je da je njezin cilj “otići dalje od tog zlatnog pravila – tri do četiri puta tjedno po 30 minuta. Želim vidjeti koji je optimalan recept za vježbu za vas, u vašoj dobi, s vašom kondicijom, vašeg genetskog podrijetla, kako bi se postigli maksimalni učinci današnje vježbe te poboljšao i najbolje zaštitio vaš mozak do kraja života.”
Nakon govora, zamolila je publiku da se ustane i tako prakticirala jednominutno vježbanje tako da je publika ponavljala za njom rečenice poput “Sad sam jak/a”, “Jaka sam kao Wonder Woman”, “Nadahnut/a sam” i “Sad gorim!”
“Uvođenjem vježbe u svoj život, ne samo da ćete odmah živjeti sretnije i zdravije, već ćete i mozak zaštititi od neizlječivih bolesti. I na taj ćete način promijeniti putanju svog života na bolje”, rekla je za kraj.
FOTO: Canva, TED
