Pazite što potpisujete, ovo je najnepoštenija odredba Zakona o radu

Iza nas je Prvi maj odnosno Međunarodni praznik rada. Dan je to kad se sjećamo dostignuća postignutih u borbi za radnička prava, ali i upozoravanja da borba i dalje nije stala. Apsurdi u radničkim pravima i dalje nisu svi iskorijenjeni, a nelogičnosti i nepoštenja po pitanju prava i obaveza radnika ima u i hrvatskom radnom zakonodavstvu. Koja je najnepoštenija odredba radnog zakonodavstva u Hrvatskoj otkrila nam je odvjetnica Jelena Mustafa.

“Moje mišljenje je da je to pravilo iz Zakona o radu koje daje mogućnost da se ugovori samo ugovorna kazna za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane utakmice od strane radnika”, otkrila je Mustafa i objasnila kako to izgleda u praksi.

‘Preživljava’ samo multidisciplinaran radnik

“Poslodavac i radnik dogovore da se radnik ni godinu dana (ili čak dvije) nakon prestanka ugovora kod poslodavca XY neće zaposliti kod nekog drugog poslodavca koji se bavi istim djelatnostima kao i poslodavac XY. A ni otvoriti obrt, niti trgovačko društvo za te djelatnosti, niti obavljati te poslove po ugovoru o djelu/autorskom i slično”.

To znači da radnik ne može praktički ništa raditi, osim ako nije multidisciplinaran pa može biti, primjerice, i programer i crtač stripova.

“Što poslodavac daje za uzvrat tom radniku za njegovu gotovo potpunu nemogućnost zaposlenja? Ništa! Naprotiv, ako radnik prekrši zabranu utakmice, radnik mora poslodavcu platiti dogovoreni iznos kazne. Zvuči nemoguće? E pa nije”.

Radi se o članku 106 Zakona o radu. Taj članak glasi: “Za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja može se ugovoriti ugovorna kazna. Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznoga prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete”.


Pročitajte više: Mislite da ste potplaćeni? Po novom Zakonu o radu to možete i provjeriti


Nije česta primjena u praksi

Odvjetnica naglašava da bismo mogli pokušati opravdati ovu odredbu tako da kažemo da se radi o dogovoru. Pa ako radnik pristane – onda je pristao. Ili tako da kažemo da će sud osloboditi radnika obveze ako dokaže da baš ništa ne može raditi zbog te zabrane.

“No, je li to dovoljna garancija i zaštita? Znamo da se svašta potpisuje bez razumijevanja, a znamo i koliko sudski postupci znaju biti nepredvidivi”, upozorila je Mustafa. Objasnila nam je da ugovorna zabrana vrijedi samo ako se posebno ugovori. Često bude to i poseban ugovor, a može biti i klauzula u ugovoru o radu.

Dodala je da koliko god puta da se mijenjao Zakon o radu do sada, ova odredba je ostala nepromijenjena. Nije baš česta njena primjena u praksi, no ima je, važi i neki put se doista i koristi.

“A onda, jao jao”, zaključila je.

Plaća li poslodavac naknadu?

Poteže se pitanje je li poslodavac dužan plaćati radnika za trajanja ugovorne obveze? U tom slučaju radniku ne bi bilo toliko hitno pronaći drugi posao jer bi imao stabilan izvor prihoda i tako bi lako izbjegao moguću kaznu za kršenje ugovorne zabrane utakmice.

Članak 103. Zakona o radu kaže da postoji naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja. Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je poslodavac preuzeo obvezu da će za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ako je dio plaće radnika namijenjen za pokriće određenih troškova u vezi s obavljanjem rada, naknada se može razmjerno umanjiti.

Ipak, Mustafa je objasnila da poslodavac nije dužan svog (bivšeg) zaposlenika plaćati za vrijeme zabrane tržišne utakmice.

Naime, u članku 106. navedeno je da se ugovorna kazna može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Hrvatskoj.

“Zar nije (pomalo) nepošteno dopustiti da se radnika obveže i na zabranu utakmice i još na ugovornu kaznu, a da mu se pritom ništa ne plaća za cijelo vrijeme trajanja kazne? I zar nije uobičajeno da se baš za iznadprosječne plaće i ugovara zabrana utakmice? U pravilu samo od vrlo stručnih radnika poslodavac ima potrebe zaštititi se od konkurencije. Meni se to sve čini nefer i voljela bih u nekoj budućoj izmjeni Zakona o radu vidjeti brisanje stavka o ugovornoj kazni”, napomenula je odvjetnica.

Dakle, pazite što potpisujete i je li zabrana tržišne utakmice dio vašeg ugovora o radu, da ne bi riskirali kaznu.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -