Nije svaki odmor odmaranje. Zvuči neobično, zar ne? Sigurno vam se dogodilo da ste se uhvatili kako posao nosite doma. Nažalost, to se događa češće nego smo toga svjesni, a posljedice se samo gomilaju. Iako će ljudi često za sebe reći da su radoholičari ili da vole ‘završiti što su započeli’, istraživanja pokazuju da je takav stav negativniji nego smo mislili. Upravo zbog takvog razmišljanja sami sebi uskraćujemo odmor, a rezultat su smanjena produktivnost i burnout.
Odmor mora biti regeneracija, a rad nakon posla stvara kontraefekt
Istraživanje je pokazalo kako često ljudi nakon posla nastavljaju razmišljati o njemu – na putu do doma, za večerom, prije spavanja. Time produljuju osjećaj koji imaju na poslu, no ne radi se o produžetku produktivnosti – nego o produžetku umora. Kontraefekt. Zbog nemogućnosti odmaranja njihova produktivnost pada i to ne samo toga dana nego i svakim sljedećim u kojem se ne odmore.
Istraživači su ukazali na to da tek nakon što napuste misli o poslovnim temama ljudi započinju proces zacjeljivanja. Psiholozi i Coachevi nazivaju to regeneracijom, a odnosi se na proces budnog ‘punjenja baterija’. Regeneracija se ne odvija samo spavanjem, postoje i druge tehnike.
„Često na otpornost gledamo militaristički,“ navodi Harvard Business Review. „Zamišljamo vojnika koji hoda kroz blato, boksera koji izdržava još jednu rundu ili sportaša koji ponavlja još jedan set. Vjerujemo da što duže izdržavamo, izdržljiviji smo, te ćemo, stoga, biti uspješniji. Međutim, taj cijeli koncept je znanstveno netočan.”
Za uspjeh je potreban odmor. Produljivanje ‘radnog razmišljanja’ ne samo da stvara kronični umor i nemogućnost regeneriranja, nego povećava mogućnost pojave burnouta.
Pročitajte više: Burnout nije samo posljedica iscrpljenosti, nego i naših emocija
Mirta Fraisman Čobanov: ‘Kad ste pod stresom, tijelo je u grču’
Psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov, certificirani EMCC leadership coach, NLP trener, psihodramski terapeut, hipnoterapeut, EMBA i magistra ekonomije, specijalizirana je upravo za tehnike upravljanja stresom. Kao voditeljica Partus akademije, imala je priliku kroz višegodišnji rad upoznati kako se stres manifestira kod različitih ljudi i koje tehnike pomažu u opuštanju.
„Upravljanje stresom započinje opuštanjem tijela. Kada ste „pod stresom“, tijelo vam je u grču. Toga možda niste svjesni, ali, ako patite od bolova u vratu i leđima, koči vam se čeljust ili patite od tenzijskih glavobolja, velika je vjerojatnost kako tijekom dana nesvjesno grčite različite tjelesne mišiće.“
Četiri razine manifestacije stresa
Stres nije samo emocija ili mentalna smetnja, on se manifestira u nekoliko aspekata: na tjelesnoj, emocionalnoj, ponašajnoj i mentalnoj razini. Zbog toga što je zdravlje tijela preduvjet za sve ostalo, potrebno je s posebnom pažnjom brinuti o njemu te reagirati prije nego postane preteško.
Stručna Mirta donosi dvije tehnike upravljanja stresom koje trenutno opuštaju tijelo, a oduzimaju zaista malo vremena. Moguće ih je vježbati na poslu, pod pauzom ili kod kuće. Olakšavaju grč i bolove u tijelu te pomažu u nošenju sa stresom.
Pročitajte više: Mirta Fraisman Čobanov: ‘Tek kad saznamo što uzrokuje stres, možemo početi upravljati njime’
Body Scan tehnika
„Sjednite udobno u stolac i stopala postavite na pod usporedno uz razmak od otprilike 15 cm. Zatvorite oči i u mislima obratite pozornost na svaki dio tijela, počevši od stopala pa sve do tjemena. Svaki put kada primijetite napetost u bilo kojem dijelu tijela, udahnite u taj dio tijela i s izdahom zamislite kako se opušta.“
Skenirate sljedećim redoslijedom:
- obratite pozornost na svoja stopala. Ako u njima postoji bilo kakva napetost, samo lagano usmjerite pažnju i opustite ih.
- obratite pozornost na listove svojih nogu. Ako u njima postoji bilo kakva napetost, samo lagano usmjerite pažnju i opustite ih.
- obratite pozornost na mišiće potkoljenice. Ako u njima postoji bilo kakva napetost, samo lagano usmjerite pažnju i opustite ih.
Nakon toga na jednak način nastavite sa sljedećim dijelovima tijela:
- bedra; natkoljenice; mišići stražnje lože; stražnjica; trbuh; a, kada dođete do kralježnice, u mislima prođite kralježak po kralježak odozgo prema dolje i obratite pozornost na to što se događa s leđnim mišićima s obiju strana, zatim područjem prsnog koša i ramenima, obratite pozornost na nadlaktice, podlaktice, šake, prste; vratne mišiće, područje oko ušiju, zatiljak, područje oko očiju, čeljusti, područje oko usnica i tjemena.
Za početak koristite se ovom vježbom svaki dan najmanje 5 minuta. S vremenom je pokušajte napraviti u što kraćem vremenu i primjenjujte je kad god vam je potrebna.
Tehnika disanja
„Ova jednostavna vježba disanja pomaže vam u usporavanju tempa disanja tako što od vas zahtijeva fokusiranu pažnju na svaki udah i izdah. Takvo disanje možete vježbati bilo kada i bilo gdje. Posebno je korisna i tijekom aktivnosti kao što su penjanje stubama ili podizanja tereta.“
Za početak pokušajte vježbati 4 – 5 puta na dan kako biste usvojili obrazac disanja.
Tijek vježbe:
- opustite vrat i ramena,
- usta ostavite zatvorena i udahnite polako kroz nos brojeći do 2,
- napućite usnice kao da se spremate zviždati,
- izdahnite polako ispuštajući zrak kroz svoje usnice usput brojeći do 4.
Foto: Unsplash/Jacqueline Day
