Rod: ženski. Zanimanje: znanstvenik. U hrvatskom jeziku zanimanja su ‘rodno obojena’, za razliku od neutralnijeg engleskog u kojem su, primjerice, scientist, singer, teacher, oznake oba roda. Mogli bismo reći da je hrvatski jezik diskriminatoran prema ženama i ne bori se za ravnopravnost žena. U javnom govoru i pismu standard je muški rod, a nerijetko će se u medijima pročitati sintagme poput “žene znanstvenici” ili “žene građevinari”, da bi se naglasilo da je riječ o ženama. Nije dovoljno reći samo znanstvenice, građevinarke ili vodoinstalaterke. Treba ispred staviti “žene” i prebaciti zanimanje u muški rod da bi se naglasilo da je riječ o nečem drugačijem, nečem na što treba usmjeriti pažnju jer… neobično je imati znanstvenice, građevinarke, vodoinstalaterke?
Ovakvom pisanju doprinosi zapravo stereotipna podjela na muška i ženska zanimanja. Da, postoje zanimanja u kojima su pretežno muškarci i ona u kojima su pretežno žene, ali ne treba od toga stvarati standard. Znanstveno područje, primjerice, ‘tradicionalno’ je muško područje. Ali zašto? Je li to zato jer žene nisu dovoljno pametne i sposobne da budu znanstvenice? Naravno da nije. Je li to zato što su žene kasnije dobile prava i mogućnosti školovanja? Pa, možda i je. Tvrditi ne mogu, ali imalo bi smisla, zar ne?
