Radni uvjeti i tržište rada pomalo su poput mode – svako toliko pojavi se novi trend koji pobije onaj za kojim smo dotad ludjeli. U posljednje se vrijeme u medijima piše kako smanjenje broja radnih sati vodi većoj produktivnosti radnika te njihovom većem osobnom i poslovnom zadovoljstvu, iako istraživanja o tome pričaju već godinama. Znači li to da je 12-satni radni dan prošlost? Za one razumne nikada nije ni bio stvarnost, a za one nerazumne… teško.
Radni dan koji traje 6 sati
Dok Hrvatska po običaju kasni nekoliko godina, pa se ljude uvjerava da moraju raditi doslovno cijeli dan kako bi bili uspješni, europske zemlje počele su smanjivati radne tjedne svojim zaposlenicima. U švedskom gradu Göteborgu dijelu zaposlenika uvodi se 6-satni radni dan i to na period od godine dana, kako bi se vidjelo na koji način se njihov rad razlikuje od onih koji rade 8 sati te vodi li to većoj produktivnosti i boljem zdravlju radnika. Zanimljivo je da im se plaća neće dirati već će iznositi jednako kao i onima koji ostaju raditi 8 sati dnevno. Eksperiment je to koji će se provesti na dijelu zaposlenika gradske uprave, s ciljem smanjenja bolovanja i uštede novca gradskom proračunu, a s njima se nedavno složila i Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, rekavši da je smanjenje radnih sati odlična mjera za produktivnost i zdravlje radnika te poticaj zapošljavanja.
O smanjenju radnih sati pisalo se i davnih dana. Još ’30-ih godina prošloga stoljeća engleski filozof Bertrand Rusell rekao je kako ljudi ne bi trebali raditi više od 4 sata dnevno, jer bi im to omogućilo zadovoljavanje nekih osnovnih životnih potreba, a ostatak vremena mogli bi usmjeriti na razvoj znanosti, umjetnosti i pisanja. U isto vrijeme engleski ekonomist John Maynard Keynes u svojim je esejima predvidio smanjenje radnog tjedna na 15 sati do 2030. godine, pa ipak ljudi danas rade više no ikad.
Brojna istraživanja već su pokazala da radnici koji rade manje sati imaju više energije, bolje rezultate, rade manje grešaka i zadovoljniji su. Podaci OECD-a iz 2012. godine pokazuju da se u većini europskih zemalja, ali i primjerice Australiji te Novom Zelandu, radni tjedan smanjio u odnosu na 1990. godinu, a isti izvor navodi i da su zaposlenici veće produktivnosti ujedno bili i oni s kraćim radnim vremenom.
Nedavni podaci Eurostata za 2013. godinu pokazali su da u Europi najdulji radni tjedan imaju Grci (42,1 h) dok najkraći imaju Nizozemci (30 h). Hrvati su se našli malo bliže Grcima sa svojim 39,3 h rada tjedno. Naravno ovdje je riječ o prosjeku. Zanimljivo je da podaci Eurostata pokazuju i da su radnici u zemljama s manjim radnim vremenom produktivniji te zarađuju više, dok oni s duljim radnim vremenom zapravo vremenski nadoknađuju manjak produktivnosti, a pritom i zarađuju manje. Dakle, omjer rada i prilika u državi zapravo je obrnuto proporcionalan.
Koliko traje vaš radni dan?
Postoji nekoliko vrsta radnoga dana. Jedan je onaj „na papiru“ koji po svom ugovoru morate odraditi. Drugi je onaj koji odradite u satima, možemo reći broj sati koje zaista provedete u uredu, a treći je onaj koji uistinu i odradite, odnosno učinkovitost posla koji ste obavljali i rezultati toga rada.
U razgovoru s prijateljicom koja je radila u multinacionalnoj kompaniji, saznala sam da radnog vremena tamo nema. Posla je uglavnom bilo za još barem troje zaposlenika, pa se najčešće izlazilo tek navečer, a i u slučaju da si završio s poslom ranije, iz ureda se nikako nije izlazilo na kraju službenog radnog dana, jer se to jednostavno „ne radi“. Slušajući priču druge prijateljice, koja također radi u „multinacionalki“, čula sam sličnu stvar. Iako je radno vrijeme primjerice do 17 h, nitko se barem do 18 h ne diže od stola iako je posao obavljen, a posla uglavnom ima toliko da bi se u uredu moglo i prespavati. Jedna od njih imala je taktiku „odsad odlazim doma točno one sekunde dokad mi traje službeni radni dan“. Rezultat? Produžili su joj ugovor. Zašto? Očito zato jer im je vrijedan radnik i dobro obavlja svoj posao.
Sheryl Sandberg, Chief Operating Officer u Facebooku, izjavila je da odlazi s posla u 17:30 kako bi mogla biti sa svojom djecom. Iako se radi o sasvim normalnoj stvari, koju mediji ne bi trebali prenositi, njena je izjava, upravo zbog pozicije koju obavlja, postala ikonska.
Kako kontrolirati radni dan?
Ponekad je razlog duljeg rada poslodavac koji zbog štednje ne želi zaposliti još jednog radnika, pa onda jedna osoba obavlja previše posla, no ponekad je i stvar u nama samima jer ne upravljamo vremenom pametno pa duljim satima nadoknađujemo ono što smo već odavno mogli napraviti. Ponekad nam i kolege stvaraju pritisak, jer ostaju dugo na poslu, pa si ga automatski i mi sami počinjemo stvarati.
Prije svega važno je organizirati si radni dan, odraditi sve što trebate kvalitetno i ne ostavljati ni sebi ni drugima prostora za nezadovoljstvo. Jedno je raditi dulje jer narav posla to zahtjeva, a nešto sasvim drugo jer želimo nešto dokazati, a zapravo samo loše upravljamo vremenom. Kako biste bili produktivniji, stručnjaci savjetuju sljedeće:
1. Čim dođete u ured, odmah se bacite na posao – odgađanje radnih zadataka ispijanjem kave, čitanjem vijesti ili elektroničke pošte samo će vam oduzeti prvih sat vremena u danu kada ste najsvježiji i puni elana. Odradite li tada barem jedan zahtjevniji zadatak, moći ćete bez grižnje savjesti napraviti pauzu. Također, s obzirom da nam tokom radnog dana često nailaze nepredviđeni problemi ili zadaci, imajte na umu česte digresije koje ćete morati raditi pa zašto ne dio posla napraviti prije svega toga.
2. Nemojte raditi puno već radite učinkovito – nije bitno odrađujete li puno zadataka od kojih pola ne dovršite već čavrljate s kolegama ili odgovarate na neprioritetne mailove, bitno je koliko posla zaista odradite. Kad se nečega primite, ne pregledavajte mailove, ne idite kolegici praviti pauzu dok zapali cigaretu, ne javljajte se na privatne pozive. Prvo odradite sav posao do kraja, a onda uzmite pauzu. I nipošto ne prelazite na idući zadatak dok onaj prethodni ne završite.
3. Organizirajte si radni dan kada uopće niste na radnom mjestu – ne mislimo na to da za vrijeme godišnjeg osmišljavate što ćete i kako raditi idući tjedan, već da se odmaknete od radnog stola, odete prošetati ili na putu do posla razmislite o tome koje bitne zadatke taj dan trebate odraditi i kako. U protivnom, zatrpani papirima i brojnim mailovima možda ćete pola dana provesti posvećujući se nebitnim, usputnim stvarima dok će pravi posao stajati. Odredite prioritete i odradite ih onako kako ste naumili. Kada ulovite vremena, raščistite stol i odgovorite na neprioritetne mailove.
4. Planirajte – neki kažu da za svaku minutu koju isplanirate uštedite 5 minuta svog vremena. Odrađujete li zadatke po inerciji, bez razmišljanja i plana, često se može dogoditi da nešto previdite ili dva puta napravite istu stvar posao. Uzmete li tek koju minutu da razmislite što i kako trebate napraviti, koga možete tražiti za informaciju te imate li možda od ranije neke podatke koji vam mogu poslužiti, uštedjet ćete si i vremena i živaca.
5. Predvidite manje vremena za pojedine zadatke – na taj način ćete u njih unijeti i više energije, jer ako si predvidite više vremena po zadatku, vjerojatno ćete više zabušavati, skretati pozornost i odgađati. Svi znamo da stvari radimo dan prije roka najčešće onda kada smo do roka imali puno vremena. Ako znamo da nešto moramo odraditi za sutra, bacit ćemo se na to odmah.
6. Imajte na umu da je svaka sekunda koju provedete radeći nešto što ne volite, jedna sekunda manje radeći ono što volite – zašto trošiti vrijeme na nezanimljive zadatke na poslu kada biste mogli raditi one kreativne koje volite? Zašto ostajati na poslu sat vremena dulje zbog vlastite neproduktivnosti, kada biste mogli biti s voljenima? Svaki posao zahtjeva i odrađivanje nezanimljivih podataka, ali uprete li svoju energiju u to da ih odradite brže i kvalitetnije, ostat će vam više vremena za ono što volite, bilo na poslu bilo privatno. To neka vam bude motivacija.
